Kako bi uspješno odgovorili na ovo pitanje moramo razumjeti osnovne mehanizme iskorištavanja energije u tijelu. Osnovna ideja kardija na prazan želudac jest da će tijelo,nakon određenog razdoblja bez hrane(u ovom slučaju noći) više koristiti masne stanice u vašem tijelu kako bi dobilo energiju za aktivnost nego hranu koju ste(odnosno niste) upravo pojeli. Ali ljudski metabolizam nije baš tako jednostavan.

 

Ugljikohidrati dolaze na prvu crtu bojišnice kada je riječ o resursima energije potrebne organizmu za normalno funkcioniranje. Također, i masti su izvor energije. Razlika, između ostalog, među njima jest količina pohrane u organizmu. Tijelo može pohraniti puno manje ugljikohidrata (glukoze) nego masti (lipida). Pohranjeni oblik glukoze jest glikogen i odrastao čovjek može npr. pohraniti 500 grama ili 2000 kcal glikogena dok masti može pohraniti u puno većoj količini. Lipidi ili masti s druge strane su pohranjeni kao triglicerid u mišićima, jetri i masnim stanicama. Ovo je dugotrajno skladištenje energije nasuprot glikogena. Normalna odrasla osoba može pohraniti 2.000 do 3.000 kcal glikogena u jetri i mišićima, ali čak i mršava osoba može pohraniti do 75.000 kcal triglicerida u masnom tkivu. Proces razbijanja (korištenja) ovi pohranjenih masti naziva se lipoliza. Za razliku od procesa korištenja ugljikohidrata (glikolize), lipolizi bi moglo trebati i do 1 sat da se iscrpe zalihe ugljikohidrata te da se pokrene lipoliza (korištenje masnih stanica, dakle ono na što prvo ciljamo). Dakle, kao što možete vidjeti, proces razgradnje masti puno je duži nego proces razgradnje ugljikohidrata.

 

Vrijeme te tip ugljikohidrata koje konzumirate tijekom dana također će imati velikog utjecaja na vašu uspješnu ili malo manje uspješnu kardio seansu. Postoje tri vrste ugljikohidrata… preciznije tri GI (glikemijska indeksa) ugljikohidrata: Niski, srednji i visoki. Glikemijski indeks (GI) kod ugljikohidrata pokazuje kako brzo se razina glukoze u krvi povećava nakon što se konzumira. Najjednostavnije rečeno-što je viši GI, ugljikohidrati su jednostavniji tj rafiniraniji (čitaj: NEZDRAVIJI: primjeri, bijelo brašno, bijeli kruh, peciva, bijela tjestenina itd….). Najbolje bi bilo pokušati ih potpuno izbjegavati ili ih barem smanjivati prema kraju dana. Dakle ako jedete tjesteninu za večeru, proces iscrpljivanja glikogena (ugljikohidrata) te prebacivanja na korištenje masnih stanica mogao bi potrajati! Hm…i nije baš ono što želimo u cilju gubljenja masnih stanica, zar ne? U ovom slučaju ako već planirate kardio natašte, preporučila bih neku kombinaciju proteina (piletina, puretina, tuna ili druga vrsta ribe uz povrće) kao večeru za što veću efikasnost vašeg kardija ujutro.

 

Uz prehranu dolazimo do još jednog jako važnog segmenta kardija. Razina intenziteta vježbanja. Intenzitet vježbanja igra ogromnu ulogu u korištenju ponuđenih supstrata u organizmu za izvor energije. Pojednostavnimo. Što je viši intenzitet kardio aktivnosti, više se koriste ugljikohidrati za izvor energije, te ćemo prije doći do iskorištavanja masti kao izvora energije. Nikako ne smijemo zaboraviti da će vježbač koji je dulje u treningu iscrpiti glikogen (zalihu ugljikohidrata) te prijeći na potrošnju masti brže nego vježbač-početnik.

 

Također, postoje situacije u kojem nikako ne bih preporučila jutarnji kardio na prazan želudac, a to su ako patite od niskog tlaka, nedostatka energije ili hipoglikemije. Nije loše spomenuti da postoji i afterburn učinak koji vam omogućava da sagorijevate kalorije i nakon vježbanja. Da biste postigli taj učinak morate biti u mogućnosti trenirati na pristojnoj razini intenziteta. Dakle, ako ste jutarnji tip osobe, pametno večerate i možete trenirati na adekvatnoj razini intenziteta, jutarnji kardio natašte je za Vas!

 

Izvor: Fit-team