Screenshot: Google Maps/Street View

RETROSPEKTIVA Vojina Bakića "Svjetlonosne forme", koju je prije godinu dana u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) pogledalo 16,5 tisuća posjetitelja, u manjem će opsegu krajem studenog biti predstavljena u Sarajevu, a potom i u Banjoj Luci, kao dio planiranog regionalnog gostovanja izložbe jednog od najznačajnijih predstavnika hrvatskog kiparstva modernizma 20. stoljeća.

Izložit će se skulpture iz svih Bakićevih stvaralačkih ciklusa, crteži, skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, te audio i filmska građa, a posebnost izložbe je što se kroz njegovo djelo istodobno mogu iščitati društveno-političke prilike u kojima je stvarao, kao i životna priča osebujnog umjetnika.

Uz njegove, na izložbi će se pokazati i radovi suvremenih umjetnika koji se bave njegovim spomenicima s različitih autorskih pozicija, od interpretacije modernističke baštine u radovima Marka Lulića, preko propitivanja utopijskih modela socijalističkog društva, našeg odnosa prema tim fenomenima te pitanjima gubitka društvenog sjećanja u djelima Davida Maljkovića, do kritike našeg odnosa prema spomenici NOB-a u radovima Igora Grubića, stoji u najavi MSU-a.

Skoro pedeset godina intenzivnog stvaralaštva

Izložbu prati opsežan dvojezični katalog s tekstovima desetak uglednih hrvatskih i inozemnih povjesničara umjetnosti i kritičara, te s pretiskom tekstova iz publikacija o Bakiću iz pedesetih i šezdesetih godina. Kustosica izložbe i urednica kataloga je Nataša Ivančević, muzejska savjetnica MSU-a, a autorice likovnog postava i suradnice na izložbi arhitektice Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, umjetnikove unuke.

Vojin Bakić (1915.-1992.) bio je umjetnik velike stvaralačke energije te je u skoro pedesetogodišnjoj karijeri ostvario veliki broj radova iznimne umjetničke kvalitete, koji su prepoznati kao iznimno inovativni i napredni, te su predstavljeni u najznačajnijim prikazima suvremene svjetske i europske apstraktne skulpture. Krenuvši od figuracije i tradicije, svoj izričaj razvija prema čistoj formi, razlistanim pa svjetlosnim oblicima, apstrakciji bez suvišnih detalja.

Humanizam i afirmacija pozitivnih vrijednosti koji su obilježili prve, još figurativne radove, na simboličkoj su razini prisutni i u njegovim posve apstraktnim djelima. Traganje za svjetlom, boljitkom i napretkom, dio je modernističke utopije koju je dijelio sa suvremenicima, koji su u poslijeratnoj Jugoslaviji željeli stvarati bolji i humaniji svijet, a sam je vlastito traženje sažeo u rečenici da je za njega autentičan put "kretanje kroz mrak, traženje procjepa gdje je svjetlo".

Izlagao s Piceljem i Srnecom

Sudjelovao je na prestižnim svjetskim umjetničkim smotrama u Veneciji, Kasselu, Sao Paolu, Aleksandriji, a iako nije bio aktivan sudionik pokreta EXAT 51 i Nove tendencije, sudjelovao je na njihovim izložbama te nekoliko puta izlagao s Piceljem i Srnecom, u Parizu i Londonu.

Bakićeva retrospektiva u MSU, koja se održala od 7. prosinca 2013. do 2. ožujka ove godine, bila je u Hrvatskoj ocijenjena kao najveći kulturni događaj 2013., a Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo joj je nagradu u kategoriji najbolje realiziranih izložbi.

Nepravedno zapostavljen

S obzirom da je on nepravedno bio zapostavljen u posljednjim desetljećima opus mu je do te retrospektive bio fragmentarno predstavljen. Tom izložbom njegovo je cjelovito stvaralaštvo stručno valorizirano, a izložba je potaknula i mnoge rasprave o sudbini spomenika NOB-a i odnosu prema toj baštini.

"Svi se stručnjaci jednoglasno slažu: na stranu ideološka pozadina, umjetnička vrijednost tih djela je bezvremenska, jer upravo svojim apstraktnim izričajem zrače snažnom energijom znaka/simbola, jer su čisti estetski objekti koji sažimaju kolektivno i individualno iskustvo povijesti", ističu u MSU.

Izložba će u Umjetničkoj galeriji BiH održat će se od 27. studenog do 10. siječnja.