Foto: FAH

IAKO Vlada RH najavljuje konačni izlazak iz krize, u prvom kvartalu 2015. godine moguć je pad BDP-a, smatraju u Hrvatskoj narodnoj banci.

"Miješani signali koje daju visokofrekventne serije upućuju na nastavak stagnacije ekonomske aktivnosti početkom 2015. godine. Poboljšanje uvjeta financiranja i zadržavanje cijene nafte na niskim razinama trebali bi u nastavku godine povoljno djelovati na gospodarsku aktivnost, iako HNB-ova modelska brza procjena BDP-a temeljena na parcijalnim dostupnim podacima pokazuje mogućnost vrlo blagog tekućeg pada u prvom tromjesečju. Godišnji pad indeksa potrošačkih cijena usporio se u veljači, pri čemu je energija bila jedina sastavnica s negativnim doprinosom inflaciji", priopćeno je nakon sjednice Savjeta HNB-a.

Pao udio loših kredita

HNB podsjeća da su intervencijama na deviznom tržištu očuvali stabilnost kune prema euru, te su nastavili poticati kreditiranje "koje je potisnuto zbog slabe domaće potražnje i nastavka razduživanja stanovništva".

"Raspoloživi podaci o poslovanju banaka u zadnjem tromjesečju prošle godine ukazuju na osjetan rast odobrenih kredita, čime je prekinut duže prisutan trend slabe kreditne aktivnosti. No, porasli su isključivo krediti državnim jedinicama, dok su se krediti trgovačkim društvima i stanovništvu smanjili. Prvi puta od drugog tromjesečja 2008. godine, zahvaljujući u prvom redu spomenutom kreditnom rastu, smanjio se udio loših kredita u ukupnima: sa 17,24 posto zabilježenih na kraju prethodnog tromjesečja na 16,95 posto. Blago se smanjila i imovina banaka, a nastavljeno je, iako nešto sporijim tempom, njihovo razduživanje prema stranim vlasnicima", poručuju iz HNB-a.

Banke ostvarile 2,5 milijuna kuna dobiti

Dobit banaka u 2014. godini je, stoji u priopćenju HNB-a, iznosila 2,5 milijardi kuna. Značajni je to porast s obzirom na 2013. godinu, kada su banke imale 695,4 milijuna kuna dobiti.

"U tom snažnom rastu najveću ulogu imali su niži troškovi rezerviranja, ali i rast operativne profitabilnosti banaka (dobit prije rezerviranja) zabilježen nakon dvogodišnjeg padajućeg trenda. Nastavljena je racionalizacija poslovanja, pa su tako porasli prihodi od prodaje dijelova poslovanja, uz daljnji pad općih troškova. Stopa ukupnoga kapitala iznosila je 21,4 posto, što ukazuje na visoku kapitaliziranost, a time i stabilnost bankovnog sustava", tvrdi HNB.