Foto: Hina

VIŠE stotina ljudi prosvjedovalo je u subotu popodne u Ljubljani protiv privatizacije državnih tvrtki, napose nacionalnog teleoperatera Telekom Slovenije, a na poziv nekoliko civilnih inicijativa koje se protive planu vlade o prodaji 15 tvrtki i banaka iz državnog portfelja.

Prosvjed su podržale i Udružena ljevica (ZL), oporbena parlamentarna stranka, te nekoliko sindikalnih središnjica.

U govorima i putem transparenata prosvjednici su zahtijevali da se zaustavi "rasprodaja" državne imovine koja, kako tvrde, ne donosi pozitivne učinke nacionalnom gospodarstvu i zaposlenima nego je forsira "politička elita" u korist kapitala.

Najavili su i nova okupljanja ako parlament i vlada premijera Mire Cerara ne promijene svoje ranije odluke.

"Za privatizaciju"

U isto vrijeme u prostorijama slovenske Gospodarske komore održana je u subotu tribina "Za privatizaciju". Na tribini su svoje argumente predstavili istaknuti domaći poduzetnici i ekonomisti koji smatraju da vlada ne smije pod pritiskom političkih i sindikalnih lobija odustati od sadašnjeg paketa privatizacije nego taj proces treba nastaviti.

Podržali su ih članovi i simpatizeri nekih stranaka, uglavnom iz liberalnih krugova desnog centra.

Poduzetnik Igor Akrapovič, osnivač i vlasnik ugledne tvrtke za proizvodnju ispušnih sustava za motore i automobile, ocijenio je da je u Sloveniji odnos prema privatnom vlasništvu i privatizaciji jedna od osnovnih kočnica razvoja.

"Teret neuspješne tranzicije nagriza temelje našeg društva. Privatizacija je prvi preduvjet da država osigura svježi kapital i sredstva potrebna za reforme", rekao je Akrapovič.

Njegova je tvrtka lani svoj prihod povećala za četvrtinu, na 71 milijuna eura uz 6 milijuna ostvarene čiste dobiti.

"Dualizam" u javosti

Privatizaciju državnih tvrtki i banaka, te izlazak države iz još prevelikog vlasničkog udjela u ekonomiji Sloveniji su preporučile Europska komisija i međunarodne ustanove.

Zbog domaćih pritisaka da se proces privatizacije zaustavi premijer Miro Cerar u više je navrata u zadnje vrijeme izjavio kako je riječ o nužnom koraku da se privuče strani kapital i vrati povjerenje financijskih tržišta i investitora u Sloveniju, ali je također rekao da se u privatizaciju neće ulaziti "bezglavo".

Odnos slovenske javnosti prema privatizaciji jako je podijeljen, pokazuju ankete, a potvrdile su to i dvije peticije suprotna sadržaja, jedna za privatizaciju, a druga protiv nje. Pod svaku od njih do sada se potpisalo po 15-ak tisuća ljudi.