Hoće li Putin požaliti što je uopće započeo ovaj rat?
JE LI NAPAD Vladimira Putina na Ukrajinu nadmašio raspoložive resurse? To je stajalište umirovljenog general-bojnika američke vojske Mikea Repassa, koji je dobro informiran o sukobu jer radi u ukrajinskom sigurnosnom sektoru od 2016. godine. Repass kao bivši zapovjednik Stožera za specijalne operacije SAD-a u Europi pruža edukaciju i savjetodavnu podršku ukrajinskoj vojsci prema ugovoru s američkom vladom.
CNN je razgovarao s Repassom o tome zašto su novo vodstvo i poboljšana obuka ukrajinske vojske značajno poboljšali njezin učinak posljednjih godina, potom o vrsti protuzračnog i protutenkovskog oružja za koje se Ukrajinci nadaju da će ih SAD i njihovi NATO saveznici dostaviti i što će se sljedeće dogoditi ako se rat u Ukrajini nastavi.
On predviđa rusku kampanju koja bi ukrajinske gradove mogla pretvoriti u ruševine, stvarajući izbjegličku krizu koja će preplaviti susjedne nacije i destabilizirati srednju i istočnu Europu.
Iako će Rusi možda nadvladati čvrstu ukrajinsku obranu, Repass smatra da neće moći zadržati cijelu zemlju jer Putin nema dovoljno snaga da zauzme velike dijelove Ukrajine na neodređeno vrijeme. Ukratko, Putin je zagrizao više nego što može prožvakati.
Razgovor prenosimo sa CNN-a.
Repass: Zaključak je da su se ukrajinske vojne snage do sada iznimno dobro držale u ratu. Rusija će ih vrlo teško pokoriti jer su voljni boriti se sve dok to ne postane naizgled uzaludno ili više ne budu imali resursa.
Ukrajinci nemaju rusku tehnologiju, malobrojniji su i slabije naoružani tenkovima, topništvom, preciznim projektilima velikog dometa i oklopnim transporterima, ali teren favorizira branitelje, posebno na sjeveru i istoku Ukrajine, nešto manje na jugu. Mislim da su vrijeme i brojnost na ruskoj strani i da će moći stvoriti uvjete za mir koji bi bili po volji Putina ili će htjeti potpuno uništiti ukrajinske gradove i ukrajinsku vojsku, što još uvijek ostavlja scenarij otpora za Ukrajince. Dakle, postoji više mogućih scenarija.
CNN: Zašto se Ukrajinci bore bolje nego što su mnogi očekivali?
Repass: Nisam iznenađen što se ukrajinska vojska dobro bori. Iznenađen sam letargijom ruskog napada, čini se da je na sjeveru usporen. Na istoku dobivaju batine. Čini da na jugu stabilno napreduju. Putin je očekivao da će Ukrajinci kapitulirati kao što su to učinili 2014. kada je zauzeo Krim, ali NATO i SAD obavili su veličanstven posao u obučavanju ukrajinske vojske i njezinoj reformi i izgradnji u održivu nacionalnu obrambenu snagu. Razlika između 2014. i danas je u tome što je vodstvo Ukrajine usmjereno na ujedinjenje sa Zapadom, politički, vojno i ekonomski.
S vojne strane, predsjednik Zelenskij naslijedio je stari kadar koji je sada smijenio. Vojno vodstvo koje je doveo prošle godine čine mlađi generali koji su zajedno služili u Donbasu u borbi protiv Rusa. Vojno vodstvo puno je angažiranije i puno utjecajnije. Zelenskij je također doveo novog ministra obrane. Prethodni ministar iz više razloga nije bio na visini zadatka pa je doveo Oleksija Reznikova i on je izvanredan.
Dakle, novo vodstvo je doista ubrzalo tempo reformi. Da je bilo još godinu ili dvije, ti bi momci bili na sasvim drugoj razini, mnogo više nalikujući oružanim snagama jedne zemlje NATO-a.
Posjetio sam 100, 150, 200 taktičkih jedinica na raznim mjestima - u Afganistanu i Iraku, gdje sam služio u dvije borbene misije - i odmah znam kakva je dinamika kada uđem u okruženje taktičke jedinice. Kada sam u rujnu posjetio postrojbu ukrajinskih specijalnih snaga, osjetio sam da su ti momci dobro uvježbani; izgledali su kao američki dečki. Imali su iste manire. Imali su iste procese planiranja.
CNN: Mislilo se da će Putinov napad na Ukrajinu biti kao pohod američke vojske na Bagdad 2003. i da će Rusi brzo obezglaviti ukrajinski režim.
Repass: Mislim da je svijet to očekivao. Dakle, strateško razmišljanje NATO-a je bilo da se neće miješati jer dok se ozbiljno posveti ovom pitanju, sve bi moglo biti gotovo. NATO nije želio riskirati politički sukob s drugom nuklearnom silom. Ipak, sada imamo još jednu geostratešku stvarnost u kojoj je ukrajinska obrana prilično održiva. Mislim da su Ukrajinci avangarda zaštite liberalnih demokracija Europe.
CNN: Kakvo je oružje sada Ukrajincima potrebno od NATO-a i SAD-a? Ili je sada prekasno za nabavu oružja zbog logističkih problema?
Repass: Ne, nije prekasno. Svaki ukrajinski taktički zapovjednik traži protuzračnu obranu i protutenkovsko oružje. Žele protuzračno oružje poput Stingersa ili SA-7 i žele protutenkovsko oružje. Oni znaju gdje je neprijatelj. Znaju doći do njega, ali nemaju sredstava na terenu.
U NATO-ovom lancu za isporuku oružja postoji zagušenje jer je protok otvoren tek prije nekoliko dana i oružje još nije stiglo do ukrajinskih taktičkih jedinica.
Ne govorim u ime NATO-a ni na koji način, ali mora postojati zajednički komunikacijski sustav. Trenutačno postoje različite i glomazne komunikacije između ukrajinskih zapovjedništava i nacija koje pružaju podršku.
Osim toga, ovo nije operacija NATO-a pa ne postoji formaliziran način koordinacije kretanja i logističke kontrole. Dakle, događa se puno improvizacije s koalicijom voljnih i sposobnih koji uspostavljaju transportne i logističke mreže. Postoji mnogo posla koji se može obaviti i među pojedinim članicama NATO-a kako bi se ojačala učinkovitost i ubrzala isporuka smrtonosnog oružja.
CNN: Zašto ruski konvoj dugačak 60 kilometara ide cestom i pokušava zauzeti Kijev? To se doima kao čudan pristup?
Repass: Da, svi se pitaju o čemu se radi. Dakle, konvoj je sada dugačak 60 kilometara, ali nastao je u segmentima. A ti su segmenti sadržavali između 50 i nekoliko stotina vozila. Ideja je bila da se ti segmenti razmjeste, ali tada se počelo događati zagušenje zbog gubitaka u borbi i kvarova.
Također, ako vozila i tenkovi siđu s te ceste, naći će se u močvari. U tom području nastaje blato koje se zadržava tijekom cijelog proljeća, još otprilike šest tjedana.
Dakle, u sjevernom dijelu Ukrajine mobilnost izvan puteva izrazito je ograničena. Južni dio zemlje nema taj problem. Dakle, ovakvih ogromnih konvoja nema dolje na jugu. Ima ih samo na sjeveru gdje je silazak s ceste problem.
CNN: Zašto je ovo bilo tako loše isplanirano ili stvari ne idu dobro po Ruse samo zbog vremenskih okolnosti?
Repass: Pretpostavljamo da su Rusi sposobni za učinkovito planiranje, ali su također sposobni za loše planiranje. Ni u jednoj vježbi nisu napravili ovu razinu planiranja i izvođenja. Dakle, nisu baš upoznati s aspektima velikih pokreta i održivosti onoga što pokušavaju učiniti.
CNN: Što je sljedeće?
Repass: Ruska kampanja usmjerena je na pretvaranje gradova u ruševine, stvaranje izbjegličke krize, preplavljivanje granica i susjednih nacija izbjeglicama i destabiliziranje srednje i istočne Europe. Rusi će gađati vladinu infrastrukturu, a zatim sredstva zapovijedanja i kontrole, javne komunikacije, internet, radio-tornjeve, odašiljače, sve što mogu učiniti da poremete komunikaciju tako da odvoje ljude od vlade.
Ovom kampanjom žele izazvati masovni šok i paniku u društvu kako bi stvorili složene izazove za vlast i degradirali volju naroda. Već je oko milijun izbjeglica prešlo granice, a Ukrajina ima oko 41 milijun stanovnika. Broj izbjeglica će značajno porasti. Imat ćemo nekoliko milijuna ljudi koji se kreću na zapad.
Bjelorusija i Rusija vjerojatno će proglasiti izvanredno stanje i moći će suzbiti sve vrste javnog diskursa, medija, interneta i smanjiti svaki potencijal za otpor ili pokušaje državnog udara unutar njihovih zemalja.
Vjerojatno će udružiti snage i prvo krenuti kako bi zatvorili zapadnu granicu Ukrajine, kako bi stvorili veću humanitarnu katastrofu u Ukrajini i, drugo, prekinuli svaku opskrbu koja dolazi sa Zapada. Mislim da će se u tom trenutku ukrajinska vojska nastaviti boriti prvenstveno zapadno od rijeke Dnjepar. Na drugim mjestima, posebno u ukrajinskim urbanim središtima, imat ćemo pobunu. Otpor će se podići planirano ili organski i nanijet će bol i razaranja Rusima u najvećoj mogućoj mjeri.
Tu dolazi do izražaja pojam "neprobavljivo". Rusi možda mogu progutati Ukrajinu, ali je ne mogu probaviti. Bit će previše bolno držati cijelu zemlju u ustima i na kraju će je morati ispljunuti. Trošak okupacije je prevelik u usporedbi s koristima.
Rusi bi na kraju mogli kontrolirati urbana područja, ali između njih postoje ogromna područja na kojima nema ničega. Postoje mnoga mala sela i gradovi koji nisu pod kontrolom Rusa. Razaranja će užasnuti Europu i Sjevernu Ameriku. Argument o neintervenciji će na kraju biti nadjačan problemom ljudske patnje. A onda bi potencijalno koalicija voljnih mogla nametnuti nešto poput zone zabrane letova ili sigurnih utočišta za izbjeglice i građane velikih gradskih područja.
CNN: Dakle, ta sigurna utočišta mogla bi izgledati kao sigurno utočište koje je SAD uspostavio u Kurdistanu u Iraku 1991. godine?
Repass: Da, tako nešto, u zapadnoj Ukrajini.
CNN: Koji je minimum koji Putin želi postići u Ukrajini?
Repass: Ključna stvar koju Putin mora postići je kontrola Sjevernokrimskog kanala.
CNN: Zašto je to važno?
Repass: Kad je Putin 2014. napao Krim i Donbas, Ukrajinci su zatvorili izvor Sjevernokrimskog kanala na rijeci Dnjepar. Dakle, presušio je i od tada su se morali osloniti na podzemne vode na Krimu, a onda su podzemne vode presušile. Dakle, Putin do sada nije imao svježu vodu na Krimu. Rusi su zauzeli Sjevernokrimski kanal, a slatka voda se upravo pojavila na Krimu zadnjih dan-dva. Dakle, to je jedina stvar koju je morao ostvariti.
Ono što je također želio imati je kopnena poveznica od Donbasa do Krima. Tako bi, zapravo, imao kontrolu nad kompletnim teritorijem istočno od rijeke Dnjepar. Ako Putin zauzme dovoljno zemlje istočno od rijeke Dnjepar, onda će biti spreman cjenkati se za sve ostalo. Ali čak i uz zemljopisni teritorij koji sam upravo opisao, Putinovih 175.000 vojnika koji su trenutačno raspoređeni u Ukrajini i oko nje nisu dovoljni za održavanje kontrole nad tim područjem.
CNN: Koliko bi Putinu trebalo ljudstva da kontrolira taj teritorij?
Repass: Teško je reći. Rusi moraju imati dovoljno vojnika da natjeraju 41 milijun ljudi u Ukrajini na suradnju s ruskom vladom. Njemačka vojska angažirala je veliki dio istočnog fronta kako bi pokorila Ukrajince i nastavila prodor u južnu Rusiju tijekom Drugog svjetskog rata. Dakle, ne vidim kako će Putin to uspjeti izvesti.
Mislim da zapadne liberalne demokracije imaju i moralnu obvezu i politički imperativ podržati naciju koja se bori za svoju neovisnost i težnju za liberalnim političkim poretkom u zapadnoj tradiciji. Ako ne ovdje, gdje ćemo se suprotstaviti autokratskim i revizionističkim snagama? Što bi Gruzija i Azerbajdžan trebali zaključiti iz naše plahovitosti pred tim zlom? Tajvan je sigurno sljedeći.
Vjerujem da je ruski napad na Ukrajinu samo početak napada vojno jakih država na slabije. Malo nas je mislilo da ćemo se naći u ovakvoj situaciji, ali ipak je tako. Što ćemo sada učiniti?
Povijest je bila gruba prema narodima kada su tolerirali ili udovoljavali takvoj agresiji. Koncepti teritorijalnog integriteta i demokracije ne mogu završiti na granicama NATO-a. Treba li ostatak svijeta prepustiti vukovima dok postoji samo jedan otok sigurnosti? Napad Rusije na Ukrajinu ne može uspjeti ako se nadamo izgraditi i održati demokracije izvan granica NATO-a.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati