REPORTER BBC-ja Matt Prodger "oprao" je hrvatsku vlast kako to dugo nitko nije. Na četiri kartice teksta, ispod naslova "Hrvatska je prokleta kriminalom i korupcijom", približio je zašto je britansko ministarstvo vanjskih poslova odlučilo ovog ljeta svoje turiste upozoriti na "opasnost od terorizma i organiziranog kriminala koja je duboko prisutna u strukturama u Hrvatskoj".

Ubojstva "kontroverznog novinara" Ive Pukanića koji je imao "prijatelje na visokim položajima, uključujući i hrvatskog predsjednika, kao i na onim 'niskim', odnosno bio je blisko povezan s najozloglašenijim mafijašima u državi" i 26-godišnje Ivane Hodak, kćeri prominentnog odvjetnika Zvonimira Hodaka.

"Policija kaže da je uhvatila ubojicu - beskućnika koji je, kažu, sve obavio sam. Drugi su skeptični i pričaju mračne priče koje vraćaju u prošlost, doba ratova na Balkanu i uključuju bivšeg generala, nestale dijamante, otmicu i prominentnog mafijaša", navodi reporter BBC-ja.

Hodak mu je, u svom uredu u Zagrebu gdje je na zidu izvješena Ivanina slika, rekao da je uvjeren kako je ubojstvo njegove kćeri povezano s kriminalcima koji su imali interesa u slučaju njegovog klijenta, umirovljenog generala Vladimira Zagorca.

"Ovo nije Hrvatska s fotografije na razglednicama kakva je poznata posjetiteljima dalmatinske obale", napominje Prodger.

Mračna prošlost

"Ova dva ubojstva, kao i serija napada na novinare i poslovne ljude su potvrdili vjerovanje mnogih Hrvata da je njihova država u šakama snažne mafije čiji korijeni leže u međunarodnom embargu nametnutom zemljama bivše Jugoslavije devedesetih godina", navodi BBC, objašnjavajući:

"Kada su im oduzeli izvozne prihode i mogućnost legalne kupovine oružja, države bivše Jugoslavije, uključujući Hrvatsku, okrenule su se švercu. Oni kriminalci minulih godina postali su moćni biznismeni današnjice", piše za BBC. Razgovarao je s novinarom Goranom Flauderom koji je fizički napadnut šest puta, koji mu je kazao:

"Prvi je milijun ključ njihove pozicije u društvu i njihova uspjeha"

"Nitko te današnje biznismene ne ispituje kako su zaradili svoj prvi milijun. A prvi je milijun ključ njihove pozicije u društvu i njihova uspjeha. Država nije raskinula svoje veze s organiziranim kriminalom". Ispričao mu je kako je državni odvjetnik kojemu je donosio materijale koje je otkrio istraživanjima, odbio provoditi kazneni progon jer se bojao za vlastiti život.

Razgovarao je i s Gordanom Malićem, još jednim novinarom pod policijskom zaštitom, koji mu je također kazao da je organizirani kriminal dio establišmenta.

"Teško je uopće uočiti razliku između tog i drugih dijelova establišmenta. Organizirani je kriminal daleko je bolje organiziran od države, Vlade i društva", napominje Malić.

"Sumnjivi poslovi i istaknute društvene figure s imovinom neobjašnjenog porijekla"

Novinar BBC-ja primjećuje da su Hrvatske novine dupkom pune priča o sumnjivim poslovima i istaknutih društvenih figura s imovinom neobjašnjenog porijekla. Napominje da se čak na YouTubeu vrti snimka potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju kako u džep trpa smeđu omotnicu punu novca te da se prema Indeksu ekonomskih sloboda Hrvatska po pitanju borbe protiv korupcije nalazi ispod afričkih zemalja.

"Možete vidjeti korupciju povezanu s vladinim dužnosnicima i praktički ljude na razini ministara s neobjašnjenim bogatstvom", kaže Nataša Srdoč, predstavnicu istraživačke skupine koja se na Adriatic institutu za javni poredak (Adriatic Institute for Public Policy) bavi pitanjima korupcije.

Pritisak izvana

"Postavlja se, dakle, pitanje - kako su nagomilali tako veliko bogatstvo u Hrvatskoj. Naš je problem što mi te stvari ne možemo rješavati sami. Znate, nama je zaista potreban pritisak izvana", smatra Srdoč.

I, konačno, nedugo nakon jedne od antikorupcijskih akcija, razgovarao je i s ministrom pravosuđa Ivanom Šimonovićem "koji je prisegnuo da će zaplijeniti kriminalom stečenu imovinu, poboljšati zaštitu svjedoka i ubrzati sudski progon korupcije". Šimonović je odbio tezu da su politički moćnici u Hrvatskoj zaštićeni i da se ne moraju bojati kaznenog progona.

"Svi smo jednaki pred zakonom"; rekao mu je ministar pravosuđa. Antikorupcijske akcije, napominje novinar BBC-ja, poticane su željom Hrvatske da uđe u Europsku uniju. Iz razgovora sa sociologom Žarkom Puhovskim saznaje da se Hrvati žale i na dvostruka mjerila EU.

Imaju li vremena i sposobnosti dovesti sami sebe u red?

"Kad imate Bugarsku i Rumunjsku u Uniji, ako imate podijeljeni Cipar, ako imate Grčku sa svom njenom korupcijom i problemima sa sudstvom, ako imate zemlje Baltika s katastrofalnom manjinskom politikom i tako dalje, onda ne možete shvatiti zašto bi se Hrvatska posvetila svim tim reformama koje mora ispuniti da bi ušla u EU", kaže Puhovski.

Drugi pak smatraju, navodi BBC-jevac, da druge države Unije koje se protive daljnjem proširenju preuveličavaju probleme s kojima s organiziranim kriminalom i korupcijom kako bi naštetile njenom pristupnom procesu.

"Ako Hrvatska želi postati članicom EU u iduće dvije godine, kao što se nada, rečeno joj je da će se morati dovesti u red. Postavlja se pitanje: ima li ona vremena i sposobnosti da to učini", upitao je Prodger umjesto zaključka.

A.Benačić
Foto: screenshot BBC