ZA HRVATSKOG premijera Andreja Plenkovića nema veće sreće u životu nego kada dobije pohvalu iz Bruxellesa. Jučer je zato oduševljeno dočekao izvještaj Europske komisije u sklopu zimskog paketa europskog semestra, prema kojemu je Hrvatska nakon pet godina izašla iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Plenković je komentirao kako je to "od izuzetne važnosti za stabilnost, daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, kao i za povjerenje investitora", dodavši kako mu je to poticaj za daljnji rad.

Riječ je o izvještaju od 79 stranica u kojemu Europska komisija detaljno analizira razne aspekte stanja hrvatskog gospodarstva i institucija koji, kada se pažljivije pročitaju, otkrivaju da velikog razloga za sreću baš i nema. Istina je da je Hrvatska uspjela smanjiti makroekonomsku neravnotežu pod Plenkovićevim vodstvom, ali to je tek jedan od brojnih problema koji ugrožavaju ekonomiju Republike. 

Problem održivog ekonomskog rasta

Već prva rečenica izvještaja EK ukazuje na fatalnu manjkavost Plenkovićeve politike: "Osiguravanje održivog ekonomskog rasta postaje ključan izazov za Hrvatsku." EK smatra da Hrvatskoj treba održivi rast iznad 3 posto, što Plenkovićeva vlada nikako ne uspijeva ostvariti.

No prije nego što dublje zaronimo u izvještaj EK, fer je napomenuti i što je u njemu pozitivno za RH, odnosno za politiku Plenkovićeve vlade. Navodi se da je gospodarski rast bio zasnovan na domaćoj potražnji te na naročito snažnoj osobnoj potrošnji, ali i na dinamičnim privatnim ulaganjima, budući da su uvjeti financiranja povoljni, a neizvjesnosti koje su bile povezane s restrukturiranjem Agrokora sada su u velikoj mjeri otklonjene. Nadalje, javni dug se nastavio smanjivati kao rezultat razborite fiskalne politike i dinamičnog rasta bruto domaćeg proizvoda.

Stagnacija reformi

To je jedna strana priče, a ovo je druga: Hrvatska se nije baš pretrgla od provođenja reformi i preporuka Europske komisije koje bi poboljšale naše gospodarstvo i institucije. U čak 19 posto potrebnih reformi nije zabilježen nikakav napredak, dok je ograničen napredak zabilježen u njih 30 posto. Određeni napredak - što je kategorija iznad ograničenog - zabilježen je u 32 posto reformi, značajan napredak u 12 posto, dok je tek 7 posto potrebnih reformi potpuno implementiramo.

Prošle godine su rezultati bili skoro pa isti: 19 posto bez napretka, 33 posto ograničenog napretka, 31 posto nekog napretka, 12 posto značajnog napretka i 5 posto potpune implementacije reformi. Dakle, Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu uspjela za 2 posto povećati punu implementaciju reformi - s 5 na 7 posto, što čak nije ni dvoznamenkasti broj - te je ograničeni napredak smanjila s 33 na 30 posto. Određeni napredak je u odnosu na izvještaj EK od prošle godine povećan za cijelih 1 posto. U istom postocima su ostale kategorije nikakvog napretka i značajnog napretka: 19 i 12 posto.

Slaba implementacija projekata financiranih europskim novcem

Što nam to govori o Plenkovićevoj politici stabilnosti? Pa da je Hrvatska doista stabilna u smislu da većinom tapka u mjestu umjesto da se mijenja i ide naprijed, kroz hrabro reformsko reagiranje u odnosu na specifične državne probleme, ali i izazove vremena. Pritom treba uzeti u obzir da je Hrvatska država koja je tek prije nekoliko godina izašla iz šestogodišnje recesije, rekordno duge među članicama EU-a, te da njen rast iznad 2 posto nije jednako uspješan kao rast neke ekonomski bogatije i stabilnije članice od 1 posto. Uostalom, susjedna Slovenija ima rast BDP-a veći od 4 posto, o čemu Hrvatska i dalje samo može sanjati.

"Reformski potezi u ključnim strukturnim problemima su u zastoju već proteklih nekoliko godina, također i u kontekstu dulje političke nestabilnosti", konstatira EK u svom izvještaju. Plenković tvrdi da je njegovim dolaskom na vlast Hrvatska dobila tu famoznu stabilnost, ali prave reforme i dalje izostaju. Posebno se ističe "spor napredak u reformi zdravstvenog sustava, tvrtki u državnom vlasništvu i implementaciji projekata koje financira EU". Drugim riječima, i EK upozorava da hrvatske vlasti - unatoč hvalisanju ugovorenim europskim projektima u čemu prednjači nadležna resorna ministrica Gabrijela Žalac - nisu u stanju dogovorene projekte i ostvariti.

Nema potrebne reforme javne uprave

Ističe se da su zabilježene iste slabosti u zapošljivosti hrvatskih građana, kao i u socijalnoj zaštiti. Tu se naročito ističe da hrvatski socijalni sistem nije u stanju zaštititi ljude od siromaštva. Opasnost od siromaštva je značajno iznad prosjeka EU-a, podsjeća EK.

Kada je pak riječ o preporukama EK o tome da Hrvatska treba "smanjiti fragmentaciju javne uprave", napravljen je tek ograničeni napredak, što je kategorija iznad nikakvog napretka, koja bi se u školske ocjene mogla prevesti kao dvojka. 

EK preporučuje da se nezadovoljavajući gospodarski rast pokrene "investicijama u transport, energetsku i strukturu zaštite okoliša, te vještine, istraživanja i inovacije", što je naročito bolno ako se zna da je Hrvatska na dnu Europske unije u ulaganjima u istraživanja i inovacije. 

Naročito se kritizira mirovinski sustav, za koji se ističe da je neadekvatan, te da su Hrvati među građanima EU-a koji "imaju najkraći radni život". Zanimljivo je da se ove godine kao problem ne spominju veteranske mirovine i povlastice, koje su u izvještajima proteklih godina bile isticane u negativnom kontekstu.

Čak ni službene statistike koje računa RH nisu do kraja vjerodostojne

Teško je u jednom članku izvući sve zamjerke koje je Europska komisija detaljno argumentirala na 79 stranica teksta i grafika pa za kraj vrijedi spomenuti da je jedna od njih i pouzdanost statističkih podataka. Iako je Hrvatska poduzela neke korake u poboljšanju produkcije makroekonomskih i financijskih statistika, piše u izvještaju EK, "nastavljaju se problemi s njihovom pravovremenošću, točnošću i sveobuhvatnošću".

Jednostavnije rečeno, Hrvatska i njene institucije nisu u stanju uspješno istražiti i točno izračunati podatke o stanju države, što znači da je lako moguće da je RH u mnogo lošijem stanju nego što se trenutno čini. Jer da je u boljem, znala bi proizvesti pouzdane statistike o sebi samoj.

Pogledajte cijeli izvještaj:

ek.pdf by Index.hr on Scribd