Imamo 200 tisuća stanovnika manje, a trošimo 70 milijardi više. Kako to?
ZDRAVSTVO, školstvo i pravosuđe su u raspadu, deseci tisuća ljudi svake godine bježe u inozemstvo, ali usprkos tome što je sve manje ljudi i što su javne usluge sve lošije, državna potrošnja iz godine u godinu raste te je u razdoblju od 2003. do kraja 2017. porasla za 67 milijardi kuna.
Sa 79 milijardi 2003. godine na 146 milijardi prošle godine
Rashodi državnog proračuna i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 2003. godine bili su 79,1 milijardu kuna, dok su prošle, 2017. godine, iznosili 146,1 milijardu.
Da bi se bolje prikazalo o kako velikom iznosu se radi, dovoljno je reći da se za razliku od 67 milijardi kuna mogu sagraditi 33 i pol Pelješka mosta ili jedna i pol do dvije autoceste Split - Zagreb (ovisno koliko se ukrade), ili kupiti 268 polovnih izraelskih borbenih aviona.
Državna potrošnja, kako vidimo, nije bila znatnije smanjena ni za vrijeme krize, dok je ekonomija koja to sve financira - padala.
Nakon toga, kada se ekonomija koliko-toliko počela oporavljati, država ima "opravdanje" da nastavi povećavati potrošnju.
Broj stanovnika u snažnom padu
Istovremeno, došlo je do snažnog pada broja stanovnika. Prema procjenama demografa, broj stanovnika u Hrvatskoj pao je ispod 4 milijuna.
Procjena Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu daje nešto veću brojku - 4,1 milijun stanovnika, no to je za oko 200 tisuća manje u odnosu na 2003. kada su prema istom izvoru u Hrvatskoj živjela 4,3 milijuna ljudi.
Kao što je vidljivo na grafu, pad broja stanovnika intenzivirao se posljednjih godina zbog iseljavanja, kada se usred višegodišnje recesije ulaskom u EU građanima otvorila prilika za lakši odlazak u inozemstvo.
Sve manji broj stanovnika koji financiraju sve veće troškove neminovno dovodi do povećanja poreza pa tako, primjerice, relativno siromašni hrvatski građani plaćaju jedan od najvećih poreza na dodanu vrijednost u Europskoj uniji.
Osim po potrošnji, javni sektor raste i po broju zaposlenih. Trenutno u državnim i javnim službama radi oko 230 tisuća ljudi. Samo u prvih šest mjeseci ove godine njihov broj porastao je za 680, što znači da njegovo širenje ne prestaje.
Dok je privatni sektor tijekom višegodišnje recesije propadao, država je nastavila trošiti kao da se ništa ne događa, što je dovelo do eksplozije javnog duga.
Samo od kraja 2011. do 2015. godine javni dug porastao je za gotovo 70 milijardi kuna. Popeo se s 212 milijardi na 280 milijardi kuna te je na otprilike toj razini i danas, a vraćat će ga buduće generacije.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati