HRVATSKI sabor u četvrtak je većinom glasova prihvatio izvješće predsjednika vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića o održanim sastancima Europskoga vijeća u razdoblju od travnja do listopada 2023. i odbio zaključke Možemo kojima traži prekid rata u Gazi.

Za to izvješće glasovalo je 78 zastupnika, 34 ih je bilo je protiv, a njih 19 suzdržano.

Plenković je, podnoseći izvješće, kazao kako se na sastancima Europskog vijeća raspravljalo o ruskoj agresiji na Ukrajinu, ratu Izraela i Hamasa, nezakonitim migracijama, perspektivi proširenja EU te Višegodišnjem financijskom okviru.

Trenutno oko Europske unije postoji "gorući prsten" u koji spadaju spomenuti ratovi, velika nestabilnost u dijelovima Afrike i problemi povezani s nezakonitim migracijama, smatra Plenković.

Ponovio je kako vlada inzistira na tome da se granica čuva "našim sposobnostima" te da je ključno pitanje nezakonitih migracija riješiti na izvoru.

Osvrnuo se i na to što je Hrvatska glasovala protiv rezolucije UN-a kojom se traži humanitarno primirje u Gazi, ali se ne spominje osuda terorističkog napada Hamasa na Izrael.

Odbijeni zaključci kojima Možemo traži trenutni prekid vatre u Gazi

Poručio je kako se u njoj ne spominje teroristički napad Hamasa iako je riječ o "temeljnom događaju" koji je pokrenuo trenutni rat, što podsjeća na rezolucije za vrijeme Domovinskog rata kada je Hrvatska "doživljavala rezolucije u kojima se nije htjelo priznati tko je tko".

Stoga je stvar principa i hrvatskog iskustva biti protiv takve rezolucije, istaknuo je premijer.

Sabor je većinom glasova odbio zaključke Kluba Možemo kojim bi se vladu obvezalo da u okviru Europskog vijeća zahtjeva trenutni prekid vatre i svih vojnih aktivnosti u Gazi.

Možemo traži i snažnije zagovaranje otvaranja humanitarnih koridora, podržavanje otvaranje istrage ratnih zločina nad civilima u Gazi i Izraelu, prestanak okupacije palestinskih teritorija te da se krene prema diplomatskom rješenju, što je rješenje o dvije države.

Sabor je prihvatio izvješće o stanju ilegalnih migracija na području Hrvatske od ulaska Republike Hrvatske u šengenski prostor. 

Od ulaska u šengenski prostor 73 posto više nezakonitih prelazaka granice

Izvješće pokazuje da je u tom razdoblju zabilježeno oko 62.500 nezakonitih prelazaka granice, što je za 73 posto više nego lani. 

Ipak, unatrag dva mjeseca vidljiv je pad broja nezakonitih prelazaka. U rujnu se, u odnosu na kolovoz, brojka smanjila za sedam posto, a u listopadu, u odnosu na rujan, 45 posto. Usporedba podataka ovogodišnjeg s lanjskim listopadom pokazuje pad od 51 posto.

Na područje EU ove godine nezakonito je ušlo milijun migranata te je porastao broj tražitelja azila.

U deset mjeseci evidentirano ih je 60.440, što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini. No, od toga broja, njih samo 1400 zaista je i podnijelo zahtjev za azil, a velika većina tih ljudi u međuvremenu napusti Hrvatsku.

Sabor je prihvatio i izvješće o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2022. godinu.

U drugo saborsko čitanje poslan je prijedlog izmjena i dopuna obiteljskog zakona.

Odbijen i zaključak da se životno partnerstvo prepozna kao obiteljsku zajednicu

Odbijen je zaključak Kluba Možemo kojim bi se vlada obvezala da prilikom pripreme teksta konačnog prijedloga tog zakona prepoznaju životno partnerstvo kao obiteljsku zajednicu dviju osoba istog spola u potpunosti ravnopravnu onoj koju sklapanjem braka ili zajedničkim životom zasnivaju osobe suprotnog spola.

Također, tražili su i da se životno partnerstvo prepozna kao zajednica čiji je status posvojitelja uređen na isti način kao i status bračnih i izvanbračnih drugova.

Sabor je u drugo saborsko čitanje poslao i prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Hrvatske.