ZA PROSJEČNOG radnika nema boljeg osjećaja nego ugasiti kompjutor i pozdraviti se s poslovnim mejlovima, piše BBC. "Ako imamo sreće da se možemo isključiti s posla navečer i tijekom vikenda, sretni smo što u uredu možemo ostaviti poslovne mejlove i stres koji s tim dolazi", dodaje.

No stručnjaci kažu kako to sve češće mnogima ne uspijeva, nego taj teret nose kući i odgovaraju na mejlove za vrijeme slobodnog vremena.

A ta praksa ima ozbiljne posljedice.

Odmor je povezan s radnim učinkom

Preopterećenost poslom odavno je već povezana s depresijom, tjeskobom te čak i srčanim bolestima, a važnost odmora vikendom također je povezana s radnim učinkom tijekom tjedna te osobnom inicijativom.

Istraživanja pokazuju da smanjena emocionalna iscrpljenost uzrokovana visokim poslovnim zahtjevima i odvajanje od posla tijekom slobodnog vremena pomažu ljudima da ostanu angažirani.

Zašto mnogima posao okupira vikende

No ako se zna za sve ovo, postavlja se pitanje zašto još uvijek mnogi dopuštaju da im posao okupira dragocjene vikende.

''Počelo je kad nisam imao iskustva, bojao sam se da bih mogao propustiti važne informacije'', rekao je Romain Gonord, tehnički stručnjak koji radi za Smile, pružatelja IT usluga koji ima urede diljem Francuske.

''Sad je to refleksno, kao i provjeravanje Facebooka ili Twittera'', kaže za BBC.

Neki misle da je ovo rezultat prirodnog razvoja koncepta radnog mjesta te rezultat tvrdoglave nemogućnosti da se isključimo. Drugi to smatraju zlokobnijim.

Francuska zakonom zaštitila vikend

Jedna je vlada pokušala poduzeti radikalne korake kako bi zaštitila vikend, no je li joj uspjelo?

Prošle godine Francuska je uvela zakon koji radnicima u tvrtkama s 50 ili više zaposlenika omogućava pregovaranje o odgovornosti za pregledavanje mejlova izvan radnog vremena.

Ova promjena uslijedila je u rujnu 2015 godine nakon izvještaja o utjecaju prevelikog informiranja na zdravlje radne populacije u Francuskoj te je rezultirala ''pravom na isključivanje'' koji je sad uveden u zakon u Francuskoj.

Xavier Alas Luquetas, direktor francuske konzultantske tvrtke za menadžment, pozitivno gleda na promjene. 

''Pravo da se ne mora odgovarati na mejlove ili zahtjeve s posla izvan ureda (izvan radnog vremena) postepeno zaživljava u glavama ljudi te u praksi'', kaže.  

A Gaetan de Lavilleon, zaposlenik konzultantske tvrtke CogX, kaže da je on sam promijenio način kako odgovara na mejlove.

''Sada koristim Boomerang, Chromeov alat koji omogućuje da mejlovi dolaze s odgodom'', objašnjava.

De Lavilleon čini sve kako bi izbjegao provjeravanje mejlova izvan radnog vremena te je uveo i pauzu u trajanju od 15 minuta do dva sata tijekom radnog vremena.

U Njemačkoj su neke tvrtke uvele slične prakse

Do sličnih promjena došlo je i u Njemačkoj, no ne u svim sektorima. Sindikati su natjerali neke od tvrtki da poduzmu akciju. Proizvođač automobila Volkswagen jedan je od prvih koji su poduzeli ovu mjeru i to tako da su serveri namješteni da se mejlovi zaposlenicima šalju u razdoblju od pola sata prije do pola sata nakon radnog vremena.

Ova mjera je uvedena nakon lobiranja radničkog vijeća koje predstavlja zaposlene. 

Tvrtka Daimler je također uvela mjeru pomoću koje je zaposlenicima onemogućen pristup mejlovima tijekom praznika.

Bankarima i radnicima u financijskom sektoru ove mjere ne odgovaraju

Samantha Ruppel ima dva posla, oba na pola radnog vremena, jedan na sveučilištu, drugi u dobrotvornoj ustanovi. Na poslu je dobila laptop na korištenje, što jako cijeni, no isto tako misli da bi joj mogao biti uteg koji je tjera da radi više.

''Dobro je da postoji fleksibilnost koja nam omogućava raditi dva različita posla te provjeravati mejlove tijekom vikenda, ali ponekad te ljudi mogu požurivati jer znaju da si dostupan cijelo vrijeme'', kaže.

Ruppel kaže da njeni poslodavci uzimaju u obzir kad radi vikendima te da joj to nadoknade slobodnim danima, no boji se da kod poslova s više stresa, bez zabrane pristupa mejlovima tijekom vikenda, postoji iskušenje da se radi cijeli dan.

Mnogi njeni prijatelji rade u bankarskom i financijskom sektoru te se i tijekom vikenda razgovori uglavnom svode na posao.

''Oni tijekom vikenda nemaju pristup mejlu i to im je frustrirajuće. No ja mislim da je to dobro, jer mogli bi raditi 24 sata dnevno'', kaže.

Tijekom tjedna, kaže, ''oni dođu kući, pojedu večeru te ponovo provjeravaju mejlove".

"Da mogu, radili bi to i vikendima. To je kompetitivan svijet, u kojem oni stalno pokušavaju biti što brži i bolji od konkurencije'', dodaje.

Trećina zaposlenih u Britaniji ne može se odvojiti od posla kod kuće

Njeno iskustvo podupiru istraživanja diljem Europe koja su donijela neke zabrinjavajuće rezultate.

U istraživanju koje je na 2000 ljudi u Velikoj Britaniji napravio Chartered Institute of Personnel and Development (CIPD), dvije petine radnika su rekle da provjeravaju mejlove izvan radnog vremena barem pet puta dnevno. Trećina je rekla da se ne mogu psihički odvojiti od posla kad dođu kod kuće.

Pametni mobiteli su sve promijenili

Cary Cooper, profesor organizacijske psihologije na Manchester Business School te predsjednik CIPD-ja, kaže da se ovaj trend odražava i na načine kako pristupamo projektima i komunikaciji tijekom rada.  

''Kad ideš van na večeru ne nosiš laptop, ali nosiš mobitel. Pametni mobiteli su sve promijenili'', rekao je. 

''Što su veća očekivanja za provjeravanje mejlova, teže se ljudi mogu isključiti i više vremena provode baveći se poslovnim mejlovima izvan radnog vremena te postaju emocionalno iscrpljeniji'', kaže Liuba Belkin, profesorica s Odsjeka za menadžment na Lehigh Universityju.

Čak ako i osoba nije kompulzivna u provjeravanju svojih poslovnih mejlova, sama činjenica da ima tu mogućnost stvara učinak. 

''Neovisno o tome koliko vremena radnici provedu provjeravajući mejlove nakon radnog vremena, to na njih ima negativan učinak'', kaže Belkin koja je zajedno sa suradnicima napisala dva znanstvena članka u kojima objašnjava kako je i samo očekivanje provjeravanja mejlova izvan radnog vremena okidač za tjeskobu za zaposlenike i njihove bližnje. Prema njenoj studiji, ispitanik u prosjeku provede osam sati tjedno pregledavajući mejlove izvan radnog vremena.

Samo očekivanje da se provjere mejlovi stvara tjeskobu

I istraživanje s Virginia Tech Universityja pokazalo je kako ljudi ne moraju provjeravati mejlove izvan radnog vremena, nego da je dovoljno da vjeruju da se to od njih očekuje te to može izazvati značajnu tjeskobu.

Osim tjeskobe koja se prenosi na obitelj i prijatelje, tu su i druge ozbiljne zdravstvene implikacije zbog ostajanja "konektiranima". 

''Ako se ne isključimo s posla, ne možemo se oporaviti od posla'', kaže Anna Cox, profesorica na University College London, koja se specijalizirala za proučavanje ravnoteže između posla i života.

''To prvo počinje utjecati na produktivnost. Kad radiš, umaraš se. Konačno, ako se ne oporaviš od posla na pravi način, to može dovesti do svakojakih psihičkih i mentalnih zdravstvenih problema'', kaže.

Istraživanje The European Working Conditions Survey pokazuje kako oni koji više rade izvan radnog vremena imaju i viši stupanj kardiovaskularnih smetnji i drugih zdravstvenih problema.

Neučinkovitost zakonske zabrane?

No zabrana provjeravanja mejlova izvan radnog vremena nije svugdje dobrodošla.

Neki smatraju kako uvođenje zakonske obaveze neće nužno biti učinkovito niti će biti uvedeno u drugim zemljama.

Cox smatra da smo se odmakli od tradicionalnog radnog vremena od 9 do 5 koje podrazumijeva strog raspored za provjeravanje mejlova te da bi to naišlo na suprotstavljanja u Velikoj Britaniji ili SAD-u.

No ima i još jedan razlog za zabrinutost oko novih propisa.

''Neprimjenjivo je. Ako osjećate nesigurnost na poslu te postoji velika nezaposlenost kao u Francuskoj, hoćete li doći svom poslodavcu i kazati: Žao mi je, tužit ću te?'', kaže Cox.

Cooper smatra da bi umjesto toga trebala postojati suradnja između radnika i poslodavaca koja će omogućiti da zaposlenici imaju vremena odmoriti se od ekrana i stresa koji uzrokuju mejlovi.