NEDAVNE naslovnice hrvatskog tiska obilježene su izvješćima o smanjenom broju turista u lipnju ove godine, uspoređujući ga s istim razdobljem prošle godine. Značajan dio ovih izvješća naglašava slabiji od očekivanog priljev gostiju s tradicionalno jakih emitivnih turističkih tržišta, poput Njemačke i srednje Europe.

Turisti prošle godine nisu pitali koliko nešto košta

Mnogi su brzopleti u usporedbi s prošlom sezonom, zanemarujući činjenicu da su okolnosti tada bile znatno drugačije. Skraćeni rokovi za rezervacije i putnički sentiment koji je snažno favorizirao bliže destinacije uslijed još uvijek sveprisutne pandemije igrali su značajnu ulogu u broju turista u Hrvatskoj. Također, nagomilana potreba za putovanjem nakon dvije godine zabrana i ograničenja učinila je da su i turisti inače osjetljivi na cijenu manje pitali koliko nešto košta.

Usporedbe s godinom 2019. su jednako problematične, s obzirom na to da je svijet od tada značajno preoblikovan pandemijom covida-19 i sukobom u Ukrajini.

Turisti traže vrijednost za novac, bez obzira na to radi li se o 1 euru ili milijun eura

Međutim, ključno pitanje je pitanje odnosa vrijednosti za novac u hrvatskom turizmu. Suprotno uvjerenju da smo postali preskupa destinacija, stvarnost je da naše ponude često ne opravdavaju svoju cijenu. Današnji turisti ne traže samo jeftine ponude; traže vrijednost za uloženi novac, bez obzira na to je li nešto koštalo 1 euro ili 1 milijun eura.

Prošla su vremena kada je Hrvatska bila neotkrivena destinacija koja je privlačila avanturističke goste, takozvane "prve usvajače".

Ovi su pioniri bili popustljiviji prema našim manjkavostima jer su bili očarani čarima neotkrivene destinacije. No, vremena su se promijenila. Hrvatska je sada mainstream destinacija, ali čini se da smo ostali ukopani u slavi prošlih dana, pretvarajući se da smo još uvijek ovaj neotkriveni biser.

Na kraju, suočeni smo s izazovima naše reputacije i spremnosti za pružanje kvalitetne usluge. Iako ne zadovoljavamo u potpunosti potrebe putnika s novih i dalekih tržišta, često nas percipiraju kao skupu destinaciju koja ne pruža adekvatnu vrijednost za uloženi novac na našim tradicionalnim tržištima.

Nadalje, rastući ugled gradova poput Splita i Hvara kao bučnih mjesta za zabave mogao bi otjerati imućnije putnike koji traže sofisticirano i mirno utočište.

Naš turizam zahtijeva temeljitu promjenu

Kako bismo se suočili s ovim izazovima, hrvatski turizam zahtijeva temeljitu reviziju. Naš fokus ne bi trebao biti na tome da budemo jeftina destinacija, već nezaboravna destinacija koja pruža iskustva visoke kvalitete koja opravdavaju cijenu. Moramo odbaciti iluziju da smo neotkriveni raj i angažirati se na globalnom tržištu s jasnom namjerom i snažnom posvećenošću kvaliteti i vrijednosti. Vrijeme je za diverzifikaciju naše ponude i strateško ciljanje šireg spektra turista bez kompromitiranja našeg imidža.

Budućnost našeg turizma ne leži u usporedbi s prošlošću, već u našoj sposobnosti da se prilagodimo i inoviramo u sadašnjem trenutku.

Za kraj, usprkos različitim faktorima koji utječu na početak ove ljetne turističke sezone u Hrvatskoj, postoji šansa da ćemo do kraja sezone uspjeti privući dovoljan broj gostiju. U tom uspjehu može se pojaviti tendencija prema samozadovoljstvu i samočestitanju na još jednoj uspješnoj sezoni, dopuštajući da se ključna pitanja ostave po strani, bez provođenja značajnih promjena.

No, ovaj kratkovidni pristup mogao bi nas dovesti do većih problema u budućnosti.

Ako nastavimo ignorirati promjene u globalnim putničkim trendovima, evoluirajuće potrebe naših turista i naše vlastite nedostatke u pružanju vrijednosti za novac, suočit ćemo se s ozbiljnim problemima u nadolazećim godinama, s malo ili bez ikakvih mogućnosti za ispravak.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala