Tko je kriv za prazne dvorane na rukometu, navijači šminkeri ili bezobrazne cijene?
HRVATSKA rukometna reprezentacija ispred sebe ima dvije utakmice istine. Protiv Islanda i Slovenije će pokušati doći do pobjeda koje bi je odvele u četvrtfinale Svjetskog rukometnog prvenstva. Ono se održava u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj.
U Hrvatskoj postoje jasni problemi. Jedan od onih koji se najčešće spominje je posjeta. Zagrebačka Arena zjapi prazna na skoro svim utakmicama u kojima ne igra Hrvatska. Čak i za neke utakmice hrvatske reprezentacije ostalo je puno neprodanih ulaznica, npr. protiv Zelenortskih Otoka ili nešto manje protiv Bahreina. Tko je za to kriv?
Šola je pričao o šminkerima navijačima
Utakmica protiv Zelenortskih Otoka bila je jedina koju reprezentacija nije odigrala u terminu od 20:30. Razlog je to što su nogometaši Dinama te večeri od 21 sat gostovali kod Arsenala u Ligi prvaka, pa je postignut dogovor kako se prijenosi utakmica ne bi preklapali.
Odrazila se ta odluka i na broj gledatelja u dvorani. Bilo je dosta praznih mjesta, a situaciju je komentirao Vlado Šola, nekadašnji golman hrvatske reprezentacije, a danas stručni sukomentator RTL-a za rukometna prvenstva.
"Nevjerojatno mi je da imamo sad ovakav problem. Žao mi je što navijači nisu prepoznali da treba doći i na ovakve utakmice. Sudeći po posjećenosti nekih važnijih utakmica, očito smo više šminkeri nego pravi navijači", rekao je Šola u prijenosu uživo na početku utakmice.
Dio javnosti za lošu publiku krivi upravo navijače i njihove navike. Rukomet se u Hrvatskoj intenzivno prati samo u siječnju, a prazne dvorane šalju lošu sliku u svijet o tome koliko zapravo rukomet zanima Hrvate. Unatoč visokim cijenama, neki smatraju da bi jedna rukometna nacija, kako si Hrvatska voli tepati, morala imati dovoljan broj fanova da odu barem na jednu ili dvije utakmice tijekom prvenstva.
I ulaznice i ponuda hrana i pića u dvorani su ultra skupi
Predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Tomislav Grahovac govorio je za HRT o organizaciji turnira te koordinaciji s Norveškom i Danskom, koje su također domaćini. Naglasio je da postaje sve skuplje organizirati natjecanje te da je to jedan od razloga zbog kojega se prvenstvo igra u tri države.
Govorio je i o cijenama ulaznica koje su mnogima preskupe: "Što se tiče cijena ulaznica, one moraju biti približno iste kao u Danskoj i Norveškoj, koje organiziraju ovo prvenstvo s nama. Mi smo čak i nešto niži s cijenom nego što su cijene u Skandinaviji."
Za utakmicu protiv Egipta, ključnu u prvom krugu, ulaznice su se prodavale po 25, 60 i 70 eura, s tim da su se za tu cijenu dobile ulaznice za obje utakmice, onu u 18:00 i onu u 20:30. U drugom krugu se igra više utakmica pa je za sutrašnji dan, kada Hrvatska igra s Islandom, cijena ulaznica 60 i 90 eura.
Najjeftinija ulaznica za varaždinsku skupinu košta 50 eura, a za Poreč, koji će ugostiti Francuze, 20 eura. U svim gradovima najbolja mjesta stoje 70 eura, ne računajući VIP lože. U Danskoj se cijene ulaznica u prvom krugu kreću od 280 do 1230 kruna, odnosno oko 38 za najjeftinije do 165 eura za najbolja mjesta. U Norveškoj se ulaznica može kupiti za 350 kruna odnosno 30 eura, najskuplje su 790 kruna ili 68 eura.
No, problem skupih karata nije jedini na udaru javnosti. Slovenski mediji pišu o izrazito visokim cijenama hrane i pića u dvorani. O tome smo pisali prije nekoliko dana. U tekstu pod naslovom "Skupo skuplje, Svjetsko prvenstvo u Zagrebu" slovenski portal Ekipa jako kritizira cijene u zagrebačkoj Areni.
Slovenci: Naši navijači će se okrenuti i otići kući kad vide cijene
"Posljednjih se dana podosta tinte prolilo oko cijena ulaznica za Svjetsko rukometno prvenstvo kojemu je, između ostalih, domaćin Hrvatska. No ne samo cijene ulaznica nego i cijene u samoj zagrebačkoj Areni, gdje igra i slovenska momčad, tijekom prvenstva su pošteno napuhane", piše spomenuti medij.
"Cijena pola litre piva je, primjerice, šest eura, a morate platiti i polog za plastičnu čašu, koja će vas koštati dodatna dva eura. Naravno, možete ju zadržati ili vratiti u bar i dobiti dva eura natrag. Svi sokovi, gazirani i negazirani, koštaju pet eura, a pola litre vode možete kupiti za euro manje. Hot dog košta pet eura, kao i porcija kokica", dodaju.
Ističu kako je problem karata istaknut i u hrvatskim medijima i navode napise kako će se "Slovenci, kada vide koliko košta pivo, okrenuti prema Ljubljani". Drugi će navijači, ističe Ekipa, reći kako nije ni čudo što su tribine, osim kad igraju Hrvatska i Slovenija, često prazne.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati