Screenshot: lifenews.ru

PRORUSKI separatisti srušili su u srijedu dva ukrajinska borbena zrakoplova, nedaleko od mjesta pada malezijskog putničkog aviona s 298 putnika, koji je oboren projektilom zemlja-zrak iznad istočne područja pod kontrolom pobunjenika.

Zrakoplovi tipa Suhoj Su-25 srušeni su nedaleko od Savur Mogila u području Šahtarski, na mjestu brežuljka sa spomenikom podignutim u znak sjećanja na sovjetsku vojsku koja je iz zasjeda napadala nacističke postrojbe tijekom Drugog svjetskog rata, rekao je glasnogovornik ukrajinske vojske Oleksij Dmitračkivskij, koji nije znao reći kakva je sudbina pilota srušenih zrakoplova.

Drugi vojni glasnogovornik, Vladislav Seleznev rekao je da su se piloti uspjeli spasiti katapultiranjem nad područjem pod nadzorom ruskih separatista.

Igor Strelkov, koji zapovijeda pobunjeničkim trupama u Donjecku, kazao je da su separatisti srušili jedan zrakoplov te da je pilot iskočio.

Žestoke borbe vode se u blizini dvaju pobunjeničkih središta Donjecka i Luhanska, kamo je ukrajinska vojska stjerala pobunjenike. Ukrajinska vojska je zauzela okolna sela i predgrađa tih gradova i nastavlja pritisak na pobunjenike, koji se povlače prema gradskim središtima. U utorak je Kijev objavio da separatisti napuštaju svoje položaje na prilazima Donjecku i da se povlače prema središtu grada.

Kijev: Dva ukrajinska lovca su srušena raketama iz Rusije

Ukrajina je izjavila da su njezina dva lovca srušena u srijedu na pobunjeničkom području pogodile rakete ispaljene s ruskog teritorija. "Naša dva zrakoplova srušena su na visini od 5.200 metara. Po prvim informacijama, rakete su ispaljene s ruskog teritorija", priopćilo je ukrajinsko Vijeće za nacionalnu sigurnost i za obranu.

Ta dva lovca Suhoj Su-25 srušena su u zoni desetak kilometara udaljenoj od mjesta pada malezijskog zrakoplova s 298 putnika koji je u četvrtak oboren raketom.

Podatak o visini na kojoj su letjela dva zrakoplova važan je budući da su pobunjenici u više navrata tvrdili da ne posjeduju rakete zemlja-zrak dometa većeg od 2500 do 3000 metara.

Te su izjave trebale potvrditi da oni nisu mogli imati ulogu u padu zrakoplova na letu MH17 pogođenog raketom na visini od 10.000 metara. No, po informacijama koje su prikupile američke obavještajne službe, na pobunjeničkom području je u vrijeme pada malezijskog zrakoplova bio razmješten raketni sustav BUK koji ima domet 25.000 m. Po riječima američkih stručnjaka, raketa ispaljena iz sustava SA11 (BUK) ispaljena je s područja koje kontroliraju pobunjenici koje podupire Rusija.

Usto, ukrajinske oružane snage su izvijestile u srijedu da su srušile bespilotnu letjelicu Orlan-10 na području njihove "protuterorističke operacije", nedaleko od Amrosijvke, u okolici Donecka.

Ukrajina uvodi sankcije Rusima i tvrtkama koje podupiru pobunjenike

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk u srijedu je izjavio da će Kijev uvesti sankcije ruskim pojedincima i tvrtkama koje izravno ili neizravno podupiru "teroriste" koji se na istoku Ukrajine bore protiv vladinih snaga i koji podržavaju aneksiju Krima.

Jacenjuk je rekao da je utemeljio poseban odbor koji će raditi na provedbi kaznenih mjera.

"Dao sam odboru naputak da u roku od 10 dana vladi na razmatranje dostavi popis ruskih pojedinaca i tvrtki koje financiraju terorizam u Ukrajini", kazao je Jacenjuk. Nije objasnio detalje o vrsti sankcija koje namjerava uvesti.

Ukrajina je uvjerena, dodao je premijer, da je "Rusija izravno umiješana u financiranje terorista na ukrajinskom teritoriju, u dostave oružja i obučenih stručnjaka teroristima i potporu banditima i teroristima koji čine zločine protiv čovječnosti" u Ukrajini.

U sukobima na istoku Ukrajine dosad je poginulo oko tisuću ljudi.

Velika Britanija i dalje izvozi oružje u Rusiju

Velika Britanija i dalje izvozi oružje i vojnu opremu u Rusiju, navodi se u britanskom parlamentarnom izvješću objavljenom u srijedu, dva dana nakon što je David Cameron kritizirao Francusku koja je prodala dva vojna broda Moskvi.

Britanski premijer pozvao je Europsku uniju da zabrani prodaju oružja Rusiji, optuženoj da oprema i obučava proruske separatiste u Ukrajini, ustvrdivši u ponedjeljak da je Velika Britanija već prekinula izvoz takvih stvari, kao što je obećala u ožujku.

No danas objavljeno parlamentarno izvješće pokazuje da je i dalje na snazi 251 odobrenje britanske vlade, čime se omogućuje prodaja robe u vrijednosti oko 132 milijuna funti.

Te dozvole za izvoz omogućuju prodaju "preciznih pušaka, streljiva za lako naoružanje, pancirnih prsluka, kriptografske opreme, vojne komunikacijske opreme i opreme za noćno praćenje", precizira se u izvješću.

Dosad je opozvana tek 31 dozvola, a za još tri dozvole je dodana napomena da Rusija ne može biti odredište prodane robe, otkriva se u izvješću.

Cameron je u ponedjeljak od Europske unije zatražio usvajanje gospodarskih sankcija Rusiji i potpuni prekid prodaje oružja toj zemlji, osobito kritizirajući prodaju francuskih brodova Mistral kao negativan primjer koji se ne smije događati.

Crveni križ ocijenio da je u Ukrajini u tijeku građanski rat

Međunarodni odbor Crvenoga križa (ICRC) smatra da je Ukrajina, gdje traje sukob, u stanju građanskog rata i poziva je "sve strane da poštuju međunarodno humanitarno pravo", priopćio je u srijedu.

Označavanje ukrajinskog sukoba građanskim ratom važno je zato što omogućuje sudski progon počinitelja teških kaznenih djela iz područja međunarodnog humanitarnog prava, poput ratnih zločina, napose na međunarodnim kaznenim sudovima.

ICRC je o svom stajalištu glede Ukrajine obavijestio obje strane u sukobu, ali ga dosad nije iznio u javnost.

"Borbe na istoku Ukrajine i dalje odnose civilne živote pa odlučno tražimo od svih strana da poštuju međunarodno humanitarno pravo poznato i kao pravo oružanih sukoba", rekao je, prema priopćenju, direktor operacija ICRC-a Dominik Stillhart.

"Ta pravila i načela vrijede za sve strane u oružanom sukobu u Ukrajini, koji nije međunarodni (uobičajen naziv je građanski rat), i nameću ograničenja što se tiče sredstava i načina ratovanja kojima bi se sukobljene strane mogle koristiti", dodao je.

Međunarodno humanitarno pravo određuje da se mora poštovati i štititi civile i sve koji ne sudjeluju ili više ne sudjeluju u neprijateljstvima, poput bolesnika, ranjenika i zatvorenika te se s njima u svim okolnostima mora postupati s dostojanstvom.

Teškom povredom međunarodnog humanitarnog prava smatraju se mučenje i neljudsko postupanje sa zatvorenicima, silovanje, napadi na civile, nasilne seobe stanovništva, otmice i vrbovanje djece - vojnika.

Temelj međunarodnog humanitarnog prava jesu četiri Ženevske konvencije iz 1949., dva dodatna Protokola iz 1977. i dodatni Protokol iz 2005.