Foto: Index/Hina; Tablice: IJF

U POSLJEDNJEM kvartalu 2014. Vlada je na domaćem i inozemnom financijskom tržištu kreirala 17,5 milijardi kuna izravnih i potencijalnih obveza. Nažalost, zaduživanje se obavlja bez strategije i plana zaduživanja i upravljanja javnim dugom, upozoravaju Anto Bajo sa Instituta za javne financije i Marko Primorac sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Početkom 2015. novo zaduženje od 7,6 milijardi kuna

U promatranom razdoblju Vlada je izdala obveznicu na domaćem tržištu u iznosu 3,25 milijardi kuna, a za početak 2015. najavila izdanje obveznice na međunarodnom tržištu u iznosu 1 milijardi eura (oko 7,65 milijardi kuna), a kao razlog ovako intenzivnog zaduživanja potkraj godine autori navode slabosti u planiranju proračuna, česte rebalansi i nemogućnost uvida u stvarni razmjer izravnih i potencijalnih obveza države.

Osim toga, Vlada je u tom razdoblju izdala jamstva i dala suglasnosti za zaduženje trgovačkih društava i lokalnih jedinica u ukupnom iznosu od preko 6,5 milijardi kuna. Preko 4 milijardi kuna odnosi se na zaduživanje HAC-a, a gotovo 1,3 milijardi kuna na zaduživanje HŽ-a. Dakle, Vlada je koncem 2014. kreirala ukupno 17,5 milijardi kuna izravnih i potencijalnih obveza, upozoravaju Bajo i Primorac.

Jamstva bi mogla postati javni dug

Također, postoji i vrlo vjerojatna mogućnost da izdana jamstva u budućnosti postanu javni dug.

"Ne postoji upravljanje potencijalnim obvezama koje proizlaze iz izdanih jamstava. Imajući u vidu da su potencijalne obveze brodogradnje postale izravni dug države u 2012., kao što su i potencijalne obveze Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta postale izravni dug u 2011. i 2013., samo je pitanje kada će to postati i obveze Hrvatskih željeznica (društava HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura) kao i drugih društava u vlasništvu središnje države, ali i lokalnih jedinica“, navode autori.



Osim što nemaju strategiju zaduživanja Ministarstvo financija ne objavljuje ni kalendare izdanja državnih vrijednosnica.

"Posljednji kalendar planiranih izdanja obveznica objavljen je 2007. i dostupan je na stranicama Ministarstva financija. Zbog zastarjelosti kalendar je već davno trebalo maknuti s internet stranice jer šalje slab signal investitorima, stručnoj i široj zainteresiranoj javnosti o „ažurnosti“ državne uprave. Čak je i posljednji kalendar izdavanja trezorskih zapisa objavljen prije tri godine - 2011.", upozoravaju stručnjaci.