Foto: FAH

MINISTAR poljoprivrede Davor Romić po prvi puta se, u pauzi Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije, susreo s povjerenikom Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Philom Hoganom. Povjerenik Hogan je uz čestitke ministru Romiću na imenovanju izrazio i želju za uspješnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem za boljitak europske poljoprivrede. Ministar Romić tom je prigodom pozvao povjerenika Hogana u prvi službeni posjet Republici Hrvatskoj koji je povjerenik Hogan i prihvatio.

Ministar Romić iskoristio je priliku ponoviti povjereniku Hoganu hrvatsko stajalište o rješavanju pitanja terana s Republikom Slovenijom i pozvao na pronalaženje najpovoljnijeg rješenja za sve strane. Ministar i povjerenik dotakli su se i produljenja roka za rješavanje pitanja prekomjernih zaliha šećera. Povjerenik Hogan potvrdio je stajalište Komisije da će se Republici Hrvatskoj odobriti dodatna četiri mjeseca za rješavanje te obveze, odnosno do 31. srpnja ove godine, priopćili su iz ministarstva.

Povjerenik Hogan je iskoristio priliku te ministru Romiću predao Certifikat kojim se potvrđuje europska zaštita Dalmatinskog pršuta oznakom zemljopisnog podrijetla.

Europska zaštita oznakom zemljopisnog podrijetla Dalmatinskog pršuta potvrđena je od strane Europske komisije u petak, 12. veljače 2016. godine, a PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/189 od 03.veljače 2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla DALMATINSKI PRŠUT (ZOZP) objavljena je u Službenom listu Europske unije, L 38/1 od 13.veljače 2016.
 
Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena, Ličkog krumpira, Istarskog pršuta/Istrskog pršuta i Drniškog pršuta, 9. proizvod čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

Proces trajao četiri godine

Proces zaštite naziva „Dalmatinski pršut“ (ZOZP) započeo je u veljači 2012. godine, kada je Udruga proizvođača dalmatinskog pršuta podnijela  Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva „Dalmatinski pršut“. Ministarstvo poljoprivrede je u srpnju 2012. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv „Dalmatinski pršut“ postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U veljači 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Dalmatinski pršut“ na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv „Dalmatinski pršut“ upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
 
„Dalmatinski pršut” je trajni suhomesnati proizvod proizveden od svinjskog buta s kosti, kožom i potkožnim masnim tkivom, ne sadrži nikakve dodatke osim morske soli. Masa „Dalmatinskog pršuta” u trenutku stavljanja na tržište iznosi najmanje 6,5 kg, a njegova starost  je, računajući od dana početka prerade, najmanje 12 mjeseci. Vrijeme od klanja svinja do početka soljenja buta ne smije biti kraće od 24 ni dulje od 96 sati.
 
Posebne osobine „Dalmatinskog pršuta” očituju se prvenstveno u njegovim senzorskim svojstvima koja su posljedica načina njegove pripreme. Karakterizira ga blago slan okus, meka žvakaća konzistencija i miris na fermentirano, usoljeno, suho i dimljeno svinjsko meso bez stranih mirisa s blago izraženom aromom dima.
 
 „Dalmatinski pršut” prepoznatljiv je prvenstveno zbog svoje karakteristične blage arome dima. Dimljenje stoga predstavlja posebno osjetljivu fazu u proizvodnji kada pršutari moraju obratiti posebnu pozornost na izbor odgovarajuće vrste drva, na količinu dima te na duljinu dimljenja koja prvenstveno ovisi o masi butova i atmosferskim prilikama u vrijeme odvijanja faze dimljenja.
 
Sve faze proizvodnje „Dalmatinskog pršuta”, počevši od soljenja svježeg buta, prešanja i dimljenja te sušenja i zrenja, moraju se odvijati unutar područja Dalmacije. Sjevernu granicu čine gradovi i općine: Novalja, Kolan, Pag, Starigrad, Jasenice, Obrovac, Ervenik i Knin, istočnu granicu čine državne granice s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, južnu i zapadnu granicu čini morska državna granica s Republikom Italijom.
 
Povezanost „Dalmatinskog pršuta” sa zemljopisnim područjem temelji se na njegovim svojstvima koja proizlaze iz tradicionalnog načina proizvodnje koje se prenose iz generacije u generaciju, ali i na ugledu koji „Dalmatinski pršut“ ima.
 
Po završetku faze zrenja, na kožu pršuta nanosi se vrući žig koji sadrži zajednički znak proizvoda i šifru proizvođača koja je istovjetna kontrolnom veterinarskom broju objekta. Pravo na uporabu zajedničkog znaka, pod jednakim uvjetima, imaju svi korisnici oznake koji na tržište stavljaju proizvod koji je sukladan Specifikaciji proizvoda.