MINISTARSTVO za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ukinulo je osobnu invalidninu 11-godišnjem dječaku iz Virovitice, unatoč tome što desnu ruku ne može koristiti, ne može s njom pisati, držati ikakav predmet u njoj, ne može apsolutno ništa, a takav invaliditet ima od rođenja, nakon što su mu oštećeni živci u ramenu prilikom poroda. O istom smo dječaku pisali jer mu je HZZO odbio operaciju desnog ramena, a ostao je i bez invalidnine.

Njegova majka Dragana Svoboda Blažević u razgovoru za Index rekla je da je došlo do nevjerojatne pogreške zbog koje je njen sin ostao bez invalidnine.

"Liječnica je napisala krivu dijagnozu kad ju je slala Centru za socijalnu skrb u Virovitici. Umjesto dijagnoze mog sina, ona je poslala dijagnozu drugog djeteta. Liječnica je potom zatražila od CZSS-a da se to vrati na ispravak, ali je socijalna radnica odbila i napisala je rješenje znajući da to nije glavna dijagnoza mog sina. Dok sam čekala da se ta pogreška ispravi, zakasnila sam 4 dana na podnošenje žalbe i sad mi je stigla odbijenica Ministarstva u kojem navode da se žalba odbija kao nepravovremena. To što oni rješavaju predmete u Ministarstvu dvije godine nikome ništa, a ja sam radi 4 dana kašnjenja izgubila invalidninu za sina i to radi tuđe pogreške", razočarana je Svoboda Blažević.

>>Borba za sina: "Mora ići na operaciju u Beč, ali HZZO to odbija"

No to nije sve jer iako je za razvoj ruke potrebno svakodnevno vježbanje, HZZO ih je odbio.

"Već četiri puta su nas odbili za vježbe u kući jer hoda samostalno. Zato ga ja moram voziti u Daruvarske toplice jer su mu neophodne svakodnevne vježbe. Vlak ne vozi, već ide bus koji polazi ujutro u 10 za Daruvar i vraća se u Viroviticu u 17 sati. Gdje je tu njegova škola? Zato ga ja vozim kako bi stigao i u školu i na vježbe i dobijem putnih troškova oko 70 kuna, koliko košta povratna autobusna karta. Nama je auto i dnevni boravak i kuhinja jer sve obavljamo u njemu dok ga vozim na vježbe u Daruvar pa natrag u Viroviticu kako bi stigao u školu", ispričala nam je Dragana.

Liječnik pogreškom na porođaju dječaku oštetio živce u ramenu

A sve je počelo prije 11 godina na porođaju. Trebao se, kaže, izvršiti carski rez, no liječnik u virovitičkoj bolnici je forsirao prirodni porođaj.

"Dok su ga čupali, oštetili su mu sklop živaca desnog ramena. Tužila sam bolnicu i dobila spor jer je nakon liječničke pogreške moj sin postao invalid. Već s njegovih tjedan dana počeli smo vježbati. Kad je navršio pet godina, bili smo u Klaićevoj i tada sam pitala postoji li ikakva operacija koja bi pomogla mom sinu jer mu ruka tada nije mogla ni stajati jer je prekinut dio živaca koji šalje signal u ruku. Istovremeno sam krenula kod dr. Antičevića na Šalati. Budući da je i meni na porođaju oštećen lumbalni dio kralježnice, moj mi je ortoped u jednom trenu preporučio dr. Antičevića koji je tada radio na Šalati. On je tada prvi put operirao mog sina", ispričala nam je Dragana Svoboda Blažević.

Nakon što je ušao u pubertet, opet su otišli na kontrolu kod dr. Antičevića. Poslao ih je na RTG koji je pokazao da se dječakovo stanje pogoršalo uslijed naglog rasta, a zglob koji treba biti u čašici ramenog obruča, njemu se nalazi iza, prema lopatici.

"S obzirom na težinu stanja, liječnik nas upućuje na liječenje u inozemstvo, u kliniku u Beču gdje su takve operacije već uspješno izvedene, a u Hrvatskoj takva operacija dosad nije izvedena. U Beču bismo odjednom obavili dva operativna zahvata, a kod nas na Šalati predlažu da ide na dvije operacije u razmaku od par mjeseci. Po naputku dr. Antičevića, predala sam zahtjev za operaciju u inozemstvu. Komisija HZZO-a zatražila je 3 mišljenja, od KBC-a Rijeka, Osijek i Zagreb. Svi su osim Zagreba dali zeleno svjetlo, no HZZO nas je odbio i sad sam podnijela žalbu i čekam njihov odgovor", ispričala nam je Dragana.

Ministarstvo i CZSS odbili odgovoriti, pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka

Poslali smo upit Ministarstvu Nade Murganić, no stigao nam je birokratski odgovor u kojem nam odbijaju dati informacije o ovom slučaju, pozivajući se kao i mnogi drugi na Zakon o zaštiti osobnih podataka.

"Uvažavajući odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka ne možemo komentirati konkretan slučaj za koji ste postavili upit. Vezano uz priznavanje prava na osobnu invalidninu, centri za socijalnu skrb provode postupak postupajući po odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. Na temelju zahtjeva stranke ili pokrenutog postupka po službenoj dužnosti, centar za socijalnu skrb provodi ispitni postupak u kojem, između ostalog, upućuje stranku na vještačenje Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju zapošljavanje osoba s invaliditetom. Temeljem nalaza i mišljenja Zavoda i drugih uvjeta propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi, centar za socijalnu skrb donosi rješenje kojim odlučuje o priznavanju prava, odbijanju zahtjeva, prestanku prava ili ukidanju prava. Rješenje se dostavlja stranci te u slučaju nezadovoljstva rješenjem stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, kao što se navodi u rješenju. Ovisno o zdravstvenom stanju stranke, Zavodi u svojim nalazima i mišljenjima daju uputu o potrebi provođenja kontrolnog vještačenja stranke u određenom roku. Također napominjemo da je za priznavanje predmetnog prava relevantan dio Nalaza i mišljenja Zavoda koji se odnosi na utvrđen stupanj invaliditeta", stoji u odgovoru Ministarstva.

Upit smo poslali i Centru za socijalnu skrb u Virovitici gdje su, kako kaže Svoboda Blažević, odbili ispraviti liječničku pogrešku te su na temelju tuđeg nalaza, a ne od njenog sina, donijeli odluku kojom se dječaku odbija pravo na invalidninu.

Majci ostaje borba s birokracijom

Međutim i oni su nam odbili odgovoriti na upit, također se pozivajući na Zakon o zaštiti osobnih podataka.

Uz to su nam dodali i birokratski dio odgovora citirajući Zakon o socijalnoj skrbi: "Pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. Pravo na osobnu invalidninu priznaje se s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Ako je u postupku prije donošenja rješenja o pravima u sustavu socijalne skrbi ili drugim pravima po posebnim propisima, potrebno utvrditi činjenice vezane za zdravstveno stanje propisane kao uvjet za priznavanje prava po ovom Zakonu ili po posebnim propisima, centar za socijalnu skrb ili drugo nadležno tijelo će zatražiti nalaz i mišljenje prvostupanjskog tijela vještačenja. Nalazom i mišljenjem tijela vještačenja utvrđuju se stupanj, težina, vrsta oštećenja i funkcionalne sposobnosti osobe. Isto tijelo može odrediti i potrebu ponovnog vještačenja. Protiv rješenja centra za socijalnu skrb može se izjaviti žalba, koja sukladno odredbama ZUP-a mora biti dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe", stoji u odgovoru ravnateljice CZSS-a Virovitica Marije Bajan Prokl, dok majci dječaka ostaje još jedna borba sa surovom birokracijom.