SERIJA smrtonosnih incidenata u Kini tijekom 2024. godine otvorila je raspravu o tome što potiče ljude na masovna ubojstva kako bi se "osvetili društvu". Ovakvi napadi još uvijek su rijetki s obzirom na ogromnu populaciju Kine i nisu ništa novo, ističe David Schak, profesor na Sveučilištu Griffith u Australiji, ali čini se da dolaze u valovima, često kao imitacijski pokušaji da se privuče pozornost.

Posebno teška godina

Ova godina je bila posebno teška. Od 2019. do 2023. svake godine zabilježeno je tri do pet slučajeva napada na prolaznike ili nepoznate osobe. U 2024. taj je broj skočio na 19, piše BBC. U 2019. godini tri su osobe smrtno stradale, a 28 ih je ozlijeđeno u takvim incidentima; a 2024. zabilježeno je 63 mrtvih i 166 ozlijeđenih. Studeni je bio posebno krvav.

Jedan 62-godišnji muškarac zabio se autom u ljude koji su vježbali ispred stadiona u gradu Zhuhaiju, usmrtivši najmanje 35 ljudi. Policija je objavila da vozač nije bio zadovoljan nagodbom o razvodu. Ovog je tjedna osuđen na smrt.

Nekoliko dana kasnije u gradu Changdeu muškarac je autom uletio u gomilu djece i roditelja ispred osnovne škole, ozlijedivši njih 30. Vlasti su objavile da je bio ljutit zbog financijskih i obiteljskih problema. Istog tjedna, 21-godišnjak koji nije mogao diplomirati zato što je pao na ispitima, napadao je nožem u kampusu u gradu Wuxiju, ubivši osam i ranivši 17 osoba.

U rujnu je 37-godišnji muškarac jurio trgovačkim centrom u Šangaju, ubadajući usput ljude nožem. Dogodila su se i dva odvojena napada na japanske državljane, u jednom je 10-godišnji dječak nasmrt izboden ispred škole.

"Počinitelji su uglavnom napadali slučajne prolaznike kako bi pokazali svoje nezadovoljstvo društvom", kaže profesor Schak.

U zemlji s golemim mogućnostima nadzora, gdje se žene rijetko ustručavaju hodati same noću, ova su ubojstva izazvala razumljivu nelagodu. Dakle, što je potaknulo toliko masovnih napada u Kini ove godine?

Problem s gospodarstvom

Glavni izvor pritiska u Kini trenutno je usporeno gospodarstvo. Kina se bori visokom nezaposlenošću mladih, zaduženosti i krizom nekretnina koja je iscrpila ušteđevine mnogih obitelji.

Na periferiji većine većih gradova postoje cijela stambena naselja u kojima je gradnja stala jer ih zaduženi poduzetnici više ne mogu dovršiti. BBC je 2022. intervjuirao ljude koji kampiraju u vlastitim nedovršenim stanovima, bez tekuće vode, struje i prozora.

"Čini se da je optimizam izblijedio. Mislim da je Kina zarobljena u svojevrsnom ciklusu represije. Društvena represija i ekonomska represija s jedne strane te neka vrsta posrnulog modela ekonomskog razvoja s druge strane", kaže George Magnus, znanstveni suradnik Kineskog centra Sveučilišta Oxford.

Studije ukazuju na porast pesimizma među Kinezima u pogledu osobnog prosperiteta. Jedna zajednička američko-kineska analiza, koja je godinama pokazivala da se nejednakost u društvu obično može pripisati nedostatku truda ili sposobnosti, otkrila je u posljednjoj anketi da ljudi sada krive "nepravedan ekonomski sustav".

Mediji pod kontrolom Partije, spori sudovi...

U zemljama sa zdravim medijima, ako smatrate da ste nepravedno otpušteni s posla ili da su vam kuću srušili korumpirani građevinari uz podršku lokalnih dužnosnika, možete se obratiti novinarima. Ali to nije baš uobičajeno u Kini, gdje su mediji pod kontrolom Komunističke partije i malo je vjerojatno da će kritične ​​priče prema vlasti biti objavljene.

Zatim, tu su i spori i neučinkoviti sudovi. Puno se govorilo na kineskim društvenim mrežama o navodnom motivu napadača iz Zhuhaija: da nije postigao ono za što je vjerovao da je poštena nagodba oko razvoda.

Stručnjaci kažu da su se i druga mjesta za ispuštanje frustracija suzila ili potpuno zatvorila.

Kinezi često iznose svoje pritužbe na internetu, kaže Lynette Ong, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu u Torontu, koja je provela istraživanje o tome kako kineska država reagira na otpor svojih građana.

"Kinezi će na internetu izgrditi vladu samo da iskale svoj bijes. Ili mogu organizirati mali prosvjed koji bi policija dopustila ako je manjih razmjera. Ali ova vrsta nezadovoljstva onemogućena je u posljednjih nekoliko godina", kaže Ong za BBC.

Mnogo je primjera za to: pojačana internetska cenzura, koja blokira kontroverzne ili kritične riječi i izraze; onemogućavanje kostima za Noć vještica koji ismijavaju vlast; angažiranje ljudi u civilu da napadnu prosvjednike u pokrajini Henan ispred banaka koje su im zamrzle račune.

Što se tiče suočavanja s mentalnim i emocionalnim reakcijama ljudi na te stresove, i to se pokazalo nedostatnim. Stručnjaci kažu da su kineske usluge savjetovanja krajnje neadekvatne, ne ostavljajući izlaz za one koji se osjećaju izolirano, usamljeno i depresivno u modernom kineskom društvu.

Društvo kao ekspres lonac

"Savjetovanje može pomoći u izgradnji emocionalne otpornosti", kaže profesorica Silvia Kwok sa Sveučilišta u Hong Kongu, dodajući da Kina treba poboljšati usluge mentalnog zdravlja, posebno za rizične skupine koje su doživjele traumu ili one s mentalnim bolestima.

"Ljudi moraju pronaći različite strategije ili konstruktivne načine da se nose sa svojim emocijama, čime će biti manje vjerojatno da će nasilno reagirati u trenucima intenzivnog emocionalnog stresa". Svi ovi čimbenici zajedno sugeriraju da se kinesko društvo dodatno steže, stvarajući situaciju poput ekspres lonca.

"Nema puno ljudi koji masovno ubijaju. Ali ipak se čini da napetost raste i ne čini se da će se smanjiti u bliskoj budućnosti", kaže Magnus. Ono što bi Komunističku partiju trebalo zabrinjavati su komentari šire javnosti koji okrivljuju vlasti.

Uzmimo za primjer ovu primjedbu: "Da vlada uistinu postupa pošteno i pravedno, ne bi bilo toliko ljutnje i nezadovoljstva u kineskom društvu. Napori vlade usmjereni su na stvaranje površnog osjećaja sklada. Iako se može činiti da im je stalo do ljudi u nepovoljnom položaju, svojim su postupcima uzrokovali najveće nepravde."

"Vlasti su vrlo uznemirene, to prije nisu vidjele"

Iako su nasilni napadi u porastu u mnogim zemljama, prema profesorici Ong, razlika u Kini je u tome što dužnosnici imaju malo iskustva u suočavanju s njima: "Mislim da su vlasti vrlo uznemirene jer to prije nisu vidjele i instinkt im govori da krenu u akciju."

Kada je kineski čelnik Xi Jinping govorio o napadu u Zhuhaiju, činilo se da priznaje da u društvu raste pritisak. Pozvao je dužnosnike diljem zemlje da "nauče teške lekcije iz incidenta, riješe rizike u njihovim korijenima, spriječe sukobe i sporove i poduzmu proaktivne mjere za sprječavanje ekstremnog kriminala".

No, čini se da su naučene lekcije dovele do poticanja policijskog djelovanja kroz veći nadzor, umjesto razmatranja bilo kakvih promjena u načinu na koji se Kinom upravlja.

"Kina ulazi u novu fazu, kakvu nismo vidjeli od kasnih 70-ih godina", kaže prof Ong, misleći na vrijeme kada se zemlja ponovno počela otvarati prema svijetu, oslobađajući goleme promjene: "Moramo se pripremiti za neočekivane događaje, kao što je mnogo nasumičnih napada i pojava žarišta prosvjeda i socijalne nestabilnosti."