SUPROTSTAVLJENE palestinske stranke, islamistički pokret Hamas i laički Fatah, dogovorili su se danas da će za šest mjeseci organizirati izbore, prve u gotovo 15 godina, nastojeći pokazati jedinstvo u vrijeme kada Izrael normalizira odnose s arapskim zemljama.

Dužnosnik Hamasa Saleh al-Aruri potvrdio je sporazum postignut nakon sastanka u Turskoj između Fataha, koji je na čelu Palestinske vlasti sa sjedištem u Ramllahu na okupiranoj Zapadnoj obali, te Hamasa, koji je na vlasti u Pojasu Gaze.

"Ovaj put postigli smo istinski konsenzus (...), podjele su nanijele štetu palestinskom pitanju i radimo na tome da ih okončamo", rekao je Al-Arouri za agenciju AFP telefonski iz Istanbula.

Zadnji izbori održani 2005.

Posljednji put palestinski predsjednički izbori održani su 2005., kada je sa 62 posto glasova izabran Mahmud Abas (84), nasljednik Jasera Arafata kao čelnik Fataha.

Godinu dana poslije Hamas je pobijedio na parlamentarnim izborima, što je zatrovalo odnose između dviju stranaka pa čak i dovelo do oružanog sukoba te je 2007. Hamas preuzeo kontrolu nad Pojasom Gaze. 

Sve donedavna dva su pokreta bila u neprijateljskim odnosima.  

Prema rijetkoj anketi koju je proveo Centar za ispitivanje palestinske politike, čelnik Hamasa Ismail Hanija na izborima bi osvojio više glasova od Abasa. Sam Abas nije u četvrtak naznačio kani li se ponovno kandidirati za predsjednika Palestinske vlasti.

Normalizacija

Palestinski oslobodilački pokret (PLO), potpisnik sporazuma iz Osla koji su Palestinci postigli s Izraelom, okuplja brojne palestinske frakcije, među njima Fatah, ali ne i Hamas.

Sporazum dogovoren u četvrtak daje naslutiti da bi se Hamas mogao pridružiti PLO-u.

Pomirbom govori da su palestinske frakcije počele dijalog u nadi da će se ujedinjeni snažnije suprotstaviti normalizaciji odnosa između Izraela i arapskih zemalja iz Zaljeva.

Izrael je 15. rujna potpisao sporazume o normalizaciji odnosa s Bahreinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a svoj potpis na dokument stavio je i američki predsjednik Donald Trump i pritom poručio kako će "vrlo uskoro" s Izraelom odnose normalizirati i druge države te da je to put i za dogovor s Palestincima. 

Palestinci su normalizaciju okarakterizirali kao "nož u leđa" koji su im zadale arapske zemlje.

Godinama se rješenje izraelsko-palestinskog pitanja smatralo preduvjetom za normalizaciju odnosa između Izraela i arapskih  zemalja.

Izrael je okupirao Zapadnu obalu i istočni Jeruzalem prije 50 godina. 

Turska i Iran, dvije nemuslimanske i nearapske zemlje, nazvali su sporazum o normalizaciji izdajom.