ČIM SE ČULO da bi se uskoro mogli sastati budući američki predsjednik Donald Trump i njegov ruski kolega Vladimir Putin, Beograd se ponudio kao domaćin. Ta opcija nije sasvim nemoguća - i jako bi pomogla Vučiću, piše DW.

Ljudi u Srbiji obožavaju i ruskog predsjednika Vladimira Putina i budućeg američkog predsjednika Donalda Trumpa - pa što je logičnije od toga da upravo Srbija bude mjesto povijesnog susreta ove dvojice? 

Tako je otprilike na televiziji Pink najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. "U potpunosti smo spremni garantirati sigurnost obojici predsjednika", rekao je Vučić, tvrdeći da, za razliku od ostalih potencijalnih domaćina sastanka, Srbija ni formalno ni suštinski nije članica vojnih blokova koje predvodi SAD, odnosno Rusija.

Tako "mala Srbija", kako Vučić često voli reći, može ući u veliku igru. Ako bi službenom Beogradu zbilja pošlo za rukom da se dva svjetska moćnika sastanu u Srbiji, bio bi to bez sumnje potez kojim bi i Vučić ostvario političku korist. 

Mnogi će se nuditi

Srbija se stidljivo nudila i za prvi, opet "povijesni" sastanak Trumpa i Putina, kada je milijarder prvi put postao predsjednik. Taj sastanak se najavljivao više od godinu dana, da bi se konačno održao 2018. u tada neutralnom Helsinkiju. Danas Finska ne dolazi u obzir, jer je prije gotovo dvije godine postala članica NATO-a u jeku ruske agresije na Ukrajinu. 

Donald Trump se za sedam dana vraća u Bijelu kuću. Nedavno je novinarima u svojoj rezidenciji na Floridi veselo rekao da Putin želi sastanak s njim i dodao: "Upravo radimo na organizaciji."

To je zazvučalo skoro kao gotova stvar, ali je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov stao na kočnicu, rekavši da su kontakti nužni i da je lijepo što postoji politička volja - ali da konkretnih priprema još nema. 

Osim Srbije, do sada se "ponudila" Švicarska iako ni približno tako glasno. Prema pisanju tamošnjeg lista Temps, službeni Bern signalizirao je Washingtonu, Moskvi i Kijevu da je spreman za domaćinstvo, ali da država neće službeno poduzimati diplomatsku inicijativu.

"Spominje se i Kina, a bit će još ponuda s drugih mjesta", kaže za DW novinar Momir Turudić. "Važno je da to mjesto bude simbolično, ugodno za obje strane, bez napetosti. Tako da je malo vjerojatno da će to biti Kina, iako se s Trumpom nikad ne zna." 

Što ide u prilog Srbiji?

Srbija je, kaže Turudić, gotovo jedina europska zemlja osim Bjelorusije - i spomenute Švicarske - u kojoj bi Putin još uvijek bio dobrodošao. I u kojoj ne bi morao strahovati od uhićenja po tjeralici Međunarodnog suda. 

"I na početku rata u Ukrajini smo zaključili da je Srbija gotovo jedini neutralni teritorij, poput Casablance, gdje bi se svi mogli sastajati. Ne zato što Srbija nije ni ovdje ni ondje, nego baš zato što je i ovdje i ondje", dodaje Turudić. 

No ruska agresija traje već tri godine i od tada se mnogo toga promijenilo. Vučić je ostao dosljedan u tome da ne uvodi sankcije Rusiji, ali Srbija - što je javna tajna - od tada je naoružala Ukrajinu opremom u vrijednosti od oko milijardu eura.

Vučić je više puta naglasio da se dugo nije vidio ni čuo s Putinom, ali je redovito u "misije" u Moskvu slao svog jastreba Aleksandra Vulina, potpredsjednika vlade bez posebnih zaduženja.

Posljednje trzavice odnose se na američke sankcije protiv Gazproma, većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS). Kako je obznanio Vučić, Srbija ima vremena do kraja veljače da Rusi potpuno izađu iz vlasništva NIS-a. Vučić je, doduše, izrazio nadu da bi povratkom Trumpa te sankcije mogle biti ukinute. 

Obožavani Trump

Govoreći o srpskoj ponudi za domaćinstvo, Vučić je istaknuo da Trump nigdje na svijetu nije imao takvu podršku kao u Srbiji. Prema anketama, to je točno - štoviše, podrška je bila veća od one koju je budući američki predsjednik iskusio u SAD-u. Prema anketi Gallupa iz listopada prošle godine, čak 59 posto Srba "navijalo" je za Trumpa, a samo 29 posto za njegovu tadašnju protukandidatkinju Kamalu Harris. 

To je jedina natpolovična podrška za Trumpa u cijeloj Europi. U Švicarskoj, kao mogućem domaćinu sastanka, Trumpa je podržavala tek četvrtina građana, dok je Harris podržavalo čak 61 posto. 

Srbija je već poduzimala poteze kako bi investirala u odnose s Trumpom. Prije svega u dobre odnose s njegovim bliskim suradnikom Richardom Grenellom, ali i davanjem zemljišta porušenog Generalštaba u centru Beograda kako bi Trumpov zet Jared Kushner gradio hotele i apartmane. 

"Srpska vlada sigurno ne vjeruje da će Trumpova administracija promijeniti stav prema Kosovu, ali vjeruje da bi u vezi s ekonomskim položajem Srba na sjeveru Kosova i zaštitom spomenika i vjerskih objekata na Kosovu, s Trumpovom administracijom mogli dobiti bolju nagodbu", rekao je nedavno za DW Vuk Vuksanović, istraživač Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.

Mala šansa, ali velika nada

Kada se teoretizira o sastanku ruskog i američkog predsjednika u Beogradu, valja se prisjetiti neuspjelog posjeta ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova 2022. godine. Tada su članice NATO-a Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora odbile dopustiti prelet Lavrovljeva aviona, pa se ovaj morao vratiti u Moskvu. 

Doduše, ako bi Bijela kuća i Kremlj dogovorili sastanak na najvišoj razini, teško da bi ijedna članica NATO-a ometala prelet. 

Na kraju, stvar je još uvijek u domeni teorije i maštanja vlasti u Beogradu. Kako iskreno kaže novinar Turudić: "Teško je reći kolike su šanse za sastanak u Srbiji. Ne zvuči nelogično, ali djeluje nevjerojatno." 

Vučić na "ti" s moćnicima

To što je stvar još uvijek na dugom štapu ne smeta vlastima u Beogradu i njihovim tabloidima da već hvale dalekovidno državničko djelovanje Aleksandra Vučića. "Predsjednik Vučić zaista ovim prijedlogom dodatno stavlja našu zemlju na kartu međunarodne zajednice", rekao je ministar vanjskih poslova Marko Đurić.

"Čak i ako do susreta nikada ne dođe, Srbija je danas prepoznata u međunarodnoj areni kao zemlja koja može, koja je pouzdana, koja je vjerodostojna i koja se zato razmatra kao jedna od mogućih lokacija za takve summite i susrete", dodao je on. 

Nema sumnje da bi takav diplomatski blockbuster dobro došao Vučiću na domaćoj sceni. U Srbiji već mjesecima traju blokade sveučilišta i svakodnevni prosvjedi zbog stradanja pod nadstrešnicom željezničkog kolodvora u Novom Sadu. Vučićeva vlast suočava se s mogućim potpunim štrajkom prosvjetnih radnika te nezadovoljstvom poljoprivrednika. 

Kako je nedavno napisao njemački novinar Thomas Brey, dugogodišnji dopisnik agencije dpa iz Beograda, jedna od omiljenih Vučićevih priča za domaću javnost jest da je on praktički na ravnoj nozi sa svjetskim državnicima.

Vučić se, piše Brey, predstavlja kao čovjek koji, kad mu se prohtije, održava sastanke s Putinom, kineskim predsjednikom Xijem ili zapadnim liderima. "Unatoč relativno malom broju stanovnika, ispod sedam milijuna, ljudi mogu steći dojam da predsjednik zemlji jamči važnost koja ne proizlazi iz njene veličine ili gospodarskog potencijala", zaključuje novinar. 

Susret Trumpa i Putina u Beogradu, ako bi se dogodio, dodatno bi rasplamsao tu priču i dao joj donekle stvarne temelje.