Informatičar tvrdi: Berošu sam nudio besplatan sustav. Samo se zahvalio
VEDRAN OSTOJIĆ, liječnik, ali i informatičar, čiji bolnički informatički sustav koristi nekoliko zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, javio nam se ponukan nedavnim izjavama ministra zdravstva Vilija Beroša. Ministar je u razgovoru za naš portal rekao da ne pamti da je tvrtka Cuspis radila na informatičkom sustavu dvojbene kvalitete u njegovoj matičnoj bolnici - zagrebačkom Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice - ali i ustvrdio da se sjeća da su liječnici imali problema s Ostojićevim sustavom. Ostali sugovornici iz Sestara milosrdnica tvrdili su suprotno - da je upravo s Cuspisom bilo problema, i to nekoliko godina prije nego što će Beroš postati ministar, u čijem će mandatu Cuspis s Ministarstvom sklapati milijunske poslove.
Istražili smo: Cuspis nepoželjan u minimalno četiri bolnice. Beroš mu daje milijune
Beroš nam je rekao: "Ja sam znao i mi smo imali svi skupa na Neurokirurgiji primjedbe na neki sustav, ali to je bio neki drugi sustav. Mislim od doktora Ostojića, tako mi se čini da je bio neki na koji smo se mi žalili. A sad ja ne znam je li Cuspis u vezi s Ostojićem ili ne. Stvarno vam to ne znam", izjavio je Beroš i dodao: "Ja vam stvarno ne znam, dakle, bilo je nekoliko operativnih sustava. Nekakav BIS u kojem smo radili, nakon toga je zamijenjen nekim drugim sustavom, na koji smo se žalili zato što, na primjer, kad je došao neki pacijent, vi niste mogli ući u povijest njegovih boravaka. I mislim da je to bio taj neki program doktora Ostojića. Neki pulmolog je bio zastupnik iz Vinogradske bolnice i dolazio nam je objašnjavati što se može, što se ne može, da treba tražiti autorizaciju za pristup starim podacima, ali da je Cuspis... Gledajte, u bolnici sam 20 godina, nisam toliko u svemu skupa, ali nekakvih ekstremnih primjedba nije bilo."
Evo našeg razgovora s doktorom Ostojićem.
Doktor Ostojić nudi potpuno drugačiji pogled na isto vrijeme, istu ustanovu i iste događaje...
Iznenađen sam i razočaran time što se nakon 12 godina rada našeg bolničkog informatičkog sustava u KBC-u Sestre milosrdnice, od čega 8 godina potpuno besplatnog, bez afera i problema, ministar Beroš ne sjeća toga, već mu se čini da je naš sustav bio problematičan? Uradio je to potpuno izvan konteksta i bez ikakve potrebe, imao sam dojam kao da je, umjesto odgovora, želio skrenuti temu.
Mislite s Cuspisa?
S Cuspisa i novog informatičkog sustava u Vinogradskoj.
Tvrdite da u Vinogradskoj nije bilo pritužbi na vaš sustav?
Nikakvih. Imali smo svakodnevne redovne korekcije i nadogradnje. Kada imate sustav u kojem radi 500-600 ljudi istovremeno, a sveukupno više od tri tisuće korisnika, 24 sata dnevno, bez prekida, svih dana u godini, uvijek postoje neke situacije koje se rješavaju, ali nije bilo nikakvih problema i zastoja tipa onog sa sustavom Cijepise, kojih bi se ministar Beroš trebao odmah ovako na prvu prisjetiti. Mislim, svaka firma ima helpdesk. Svaki sustav se korigira i nadograđuje, i to je očekivano. Nikad nije bilo slučajeva da sustav uopće ne radi, da ne radi većem broju korisnika ili da je sustav prouzročio gubitak većeg dijela podataka. Nikada. Čak suprotno. Podsjetio bih na to da su izričito nas u dva navrata zvali iz KBC-a Sestre milosrdnice. Prvi put prije petnaestak godina, kada smo informatizirali rad njihovih hitnih službi, a drugi put prije pet-šest godina, kada smo omogućili fakturiranje dvadesetak tisuća računa koje KBC iz tehničkih razloga nije mogao uputiti u HZZO na plaćanje.
Niste imali kolektivnih pritužbi?
Ne. Dapače, imamo izvrstan feedback ljudi s terena koji znaju i druge sustave.
Znači li to da je ministar Beroš govorio neistinu?
Ministar Beroš nije izričito tvrdio, ali je rekao kako mu se to čini. Meni se, s druge strane, čini da bi ministar zdravstva trebao imati bolji pregled situacije s bolničkim informatičkim sustavima, tim više što je tih ključnih sustava za funkcioniranje bolnica u Hrvatskoj ostalo samo nekoliko. U ovom konkretnom slučaju on je možda imao drugačiju viziju pristupa bolesničkim podacima, ali ne tehnički problem. Pristup medicinskoj dokumentaciji mora biti limitiran po svim pravilima medicinske informatike u svijetu. Iako se svaka aktivnost u sustavu dokumentira, ne možete zato što ste liječnik imati ovlasti otvoriti bilo čiji bolesnički karton. Čak ne biste trebali moći pristupiti niti podacima tzv. "svog" pacijenta. Npr. iako ste ga liječili ranije, sada ga možda liječi netko drugi, možete biti u sporu s bolesnikom itd. Pristup podacima mora ići uhodanim, uobičajenim i dokumentiranim kanalima kako bi se spriječile zloupotrebe u sustavu, kakve ste vidjeli prije nekoliko mjeseci u Puli. Međutim, kad je bolesnik u bilo kojem procesu liječenja ili dijagnostike u bolnici, sva njegova ranija dokumentacija je dostupna u izrazito preglednom obliku liječnicima, sestrama i drugom zdravstvenom osoblju, ovisno o ovlaštenjima. Koliko mi je poznato, jedino naš sustav u Hrvatskoj ima implementirana sva adekvatna ograničenja u tom smislu. Tako da nikako ne stoji to što je ministar Beroš rekao. Tehničkih problema sigurno nije bilo, pogotovo ne s onim smiješnim hardverom, koji su nam u bolnici stavili na raspolaganje za sustav koji je istovremeno opsluživao i do 700 korisnika. Vjerujem da bismo pripremili teren za zamjenu bolničkog informatičkog sustava.
Jeste li poznavali aktualnog ministra dok ste radili u Sestrama milosrdnicama?
Ne.
Kasnije ste kontaktirali s njim?
Da. Prošle godine, početkom drugog vala pandemije, kada se situacija ponovno počela zahuktavati. Nije bilo nacionalnog registra ni odgovarajućih softvera i onda smo preko kolega koji su bili u kontaktu s članovima stožera, ne mogu se sjetiti tko je to bio, ponudili takav registar. Rečeno nam je da bi to bilo dobro i na kraju sam ministru Berošu putem SMS-a ponudio potpuno besplatnu izradu i održavanje registra oboljelih od covida za vrijeme cijelog trajanja pandemije.
I što se dogodilo?
On se ljubazno zahvalio, ali nas kasnije nije kontaktirao. Nakon jedno dva mjeseca slično rješenje je napravio Apis. Samo nekoliko mjeseci poslije naš informatički sustav u KBC-u Sestre milosrdnice je preko noći zamijenjen drugim sustavom, sporijim, tehnički inferiornijim, po osam puta većoj cijeni, usprkos nezadovoljstvu djelatnika, sugestiji svog stručnog povjerenstva i natječaju koji je poništila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave.
Jeste li pratili aferu oko Cuspisa?
Ne mogu reći da znam detalje, ali koliko vidim iz napisa u medijima, čini se da postoje ozbiljni problemi u radu tog sustava. Mi sa strane našeg BIS-a imamo problema i s drugim povezanim sustavima, kao npr. eCijepih i eCezdlih.
Ako je točno da je sustav Cijepise plaćen 640 tisuća kuna, onda su za takva ozbiljna sredstva takvi propusti nedopustivi. Moguće da je dio tih problema nastao uslijed potrebe za brzom aktivacijom dok se još nije doradilo i dovoljno testiralo. Pitanje je i je li provedeno kvalitetno testiranje kod preuzimanja sustava. Međutim, sada kad su problemi prisutni, Ministarstvo ne bi trebalo opravdavati izvođača, nego mu uputiti kritiku, od njega zahtijevati brzi ispravak i eventualno tražiti odštetu. Konačno, i Ministarstvo mora biti fiskalno odgovorno prema novcu s kojim raspolaže.
Podsjećam, mi smo takav sustav ponudili besplatno. Transparentnijim otvaranjem javnih natječaja izbjegao bi se trend raspisivanja natječaja za samo jednog ponuđača, kakav se prečesto viđa u posljednje vrijeme praćenjem EOJN sustava (npr. za KBC Split, eCezdlih, CUS, eNovorođenče itd...) i izbjegao po budućnost hrvatskog zdravstva katastrofalni trend monopolizacije informatičkih segmenata zdravstvenog sustava, koji se uporno prešućuje. Hrvatska ima i previše talentiranih i vrijednih informatičkih tvrtki da bi ih se samo tako sustavno zanemarivalo.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati