OVAJ mjesec je prepun dogodovština povezanih s potragom za drevnim životom na Marsu. Naime, za veljaču je planirano da do Crvenog planeta stignu čak tri letjelice iz različitih zemalja, a svima njima je zajedničko da će tragati za "malim zelenim" (u ovom slučaju "malim crvenim"), odnosno za geološkim ili biokemijskim tragovima života.

Jučer je do Marsa uspješno stigla sonda Amal Ujedinjenih Arapskih Emirata, a danas bi u njegovu orbitu trebala doći i kineska letjelica Tianwen-1 koja je prije par dana poslala svoju prvu snimku Crvenog planeta (slika dolje).

"Potraga za nebeskom istinom"

Letjelica Tianwen-1, što bi u prijevodu značilo "potraga za nebeskom istinom", lansirana je u srpnju 2020. s otoka Hainan kod južne obali Kine. Iako već danas stiže u orbitu planeta, na površinu bi trebala spustiti rover tek u svibnju, i to na području naziva Utopia Planitia. NASA je na tom mjestu otkrila moguće znakove postojanja leda.

Za sada nije službeno objavljeno točno vrijeme dolaska letjelice u orbitu. Na službenim stranicama Kineske nacionalne svemirske agencije samo je navedeno da bi Tianwen-1 10. veljače trebao dospjeti u zagrljaj Marsove gravitacije.

Znakovi drevnog života

Tianwen-1 se sastoji od tri komponente: orbitera, landera i robotskog vozila, a masa čitave letjelice iznosi oko 5 tona. Na površinu će se spustiti lander i rover, dok će orbiter nastaviti kružiti oko Crvenog planeta.

Rover na solarni pogon teži 240 kilograma, a nakon slijetanja će tri mjeseca tražiti biomolekule i druge naznake života, nakon čega je njegova misija gotova. Orbiter bi, s druge strane, trebao kružiti oko Marsa još dvije godine.

Treba napomenuti da je do sada samo SAD uspješno sletio na Mars, i to osam puta od 1976. godine. Više od polovice letjelica koje su trebale dodirnuti tlo Crvenog planeta je ili eksplodiralo, ili izgorjelo, ili se srušilo na površinu, piše Sky News.

Svemirska utrka

U 2020. je postojalo samo jedno razdoblje od mjesec dana tijekom kojeg su orbite zemlje i Marsa bile dovoljno blizu da bi za putovanje do Crvenog planeta bilo potrebno samo sedam mjeseci. Za sljedeću ovakvu priliku zemlje su trebale čekati narednih 26 mjeseci.

Stoga su u srpnju svoje letjelice poslali SAD, Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati. Njima se trebala pridružiti i ESA-ina letjelica ExoMars, ali je došlo do tehničkih problema te je lansiranje odgođeno za 2022.

Primarni cilj programa ExoMars je također istraživanje je li ikada na Marsu bilo života. Misija se sastoji od dva dijela. U sklopu prve faze u ožujku 2016. godine lansirani su Trace Gas Orbiter (TGO) i modul Schiaparelli. Iako je misija TGO-a bila uspješna, to nije vrijedilo za lander Schiaparelli s kojim je izgubljen kontakt nakon neuspješnog slijetanja.

Drugi dio misije je lansiranje rovera Rosalind Franklin, što je, kao što je već spomenuto, odgođeno za 2022. godinu.

TGO se nalazi u orbiti Marsa i traži dokaze o postojanju metana i drugih plinova koji bi upućivali na prošle ili trenutno aktivne biološke ili geološke procese. Modul Schiaparelli trebao je testirati tehnologiju ključnu za buduća slijetanja na Mars, a rover Rosalind trebao bi se posvetiti biološkim i geokemijskim istraživanjima.

NASA će pokušati sletjeti na Mars za 8 dana

NASA-ina misija Mars 2020 lansirana je s Floride 30. srpnja 2020. godine, a trebala bi na dalekom planetu istraživati njegovu geološku prošlost, ali i tragati za mogućim znakovima života.

Rover Perseverance bi trebao sletjeti na Mars 18. veljače. Ima 19 kamera kojima će slikati prekrasan krajolik Marsa, dok će četiri ostale snimati proces ulaska u atmosferu i slijetanja na tlo.

Perseverance ima 1050 kg, a analizirat će tlo drevnog jezera poznatog pod nazivom Krater jezero. Ovaj krater je pun prepreka i opasnosti za rover; obiluje kamenjem, liticama i pješčanim dinama. No naslage u krateru bogate su mineralima koji nastaju u prisutnosti vode, što znači da je tamo nekada mogao postojati život. U takvim sedimentima na Zemlji obično ima mikroskopskih fosila.

Rover je opremljen i minijaturnim helikopterom Ingenuity koji teži samo 1.8 kilograma i koji će biti prvi takav strojček koji će letjeti nekim drugim planetom. Ovaj autonomni testni helikopter ima ugrađenu kameru, a napajat će se putem solarne ploče, no na sebi neće imati drugih znanstvenih instrumenata.