VICE MIHANOVIĆ, HDZ-ov gradonačelnik Splita u pokušaju i predsjednik lokalnog partijskog ogranka, zaista još nije ni guknuo engleski premda ga, po uvjetima natječaja za ravnatelja Lučke uprave, treba odlično govoriti, no pitanje njegova vladanja stranim jezicima čini nam se sasvim sporednim u odnosu na ono još nepostavljeno: Poznaje li Mihanović hrvatski?

Dva su razloga zbog kojih je legitimno otvoriti ovu temu. Prvi, Mihanovićeva kampanja u kojoj je priznao tegobe s hrvatskim jezikom. Drugi, njegova doktorska disertacija koja na gotovo svakoj stranici vapi za solidnim govornikom hrvatskoga koji bi besmislene rečenice pokušao ugurati u kakve-takve jezične norme. 

U spotu priznao da nije vješt govornik

Hajdemo o prvome. Mihanović je nekidan snimio spot u kojem veli da nije veliki govornik, ali jest veliki radnik. Već samo priznanje doktora znanosti i predavača na Pomorskom fakultetu u Splitu da se muči s govorom zazvučalo je neobično. Čovjek zbilja ne mora biti veliki govornik, ali od fakultetskog se predavača s najvišim akademskim statusom očekuje da lakše verbalizira zasigurno brojne, ozbiljne i teške misli. 

> Vice Mihanović u novom radijskom spotu zaboravio da je i on znanstvenik. Poslušajte

No dok bi se istina koja mu se omakla u spotu mogla smatrati tek indicijom, Mihanovićeva disertacija učvršćuje sumnju u njegovu osposobljenost za upravljanje hrvatskim jezikom. Protekla dva i pol mjeseca citirali smo štošta iz tog kapitalnog djela moderne ekonomske znanosti, koje je obranio 28. veljače 2018. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Podsjećamo, njegovom su se disertacijom - naslov joj je Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja - oduševili članovi stručnog povjerenstva Joško Dvornik, predsjednik te članovi Željko Turkalj i Mane Medić. Mentorica mu je, valja i to ponoviti, bila Ivana Barković. Više puta smo vas zabavljali, a možda i zamarali s Mihanovićevim rečenicama. Neke imaju status kultnih.

Suze radosnice u očima povjerenstva

Na primjer: "Teorijska paradigma rasta trajnog propusnosti izazvala je operativna, društvena i ekološka zabrinutost, s obzirom na rizik od prekomjernog kapaciteta i disekonomija razmjera", otisnuta na dnu stranice 25. kao originalna Mihanovićeva misao čija je dubina natjerala suze radosnice na oči stručnog povjerenstva i mentorice, zapravo je prijevod rečenice "The theoretical paradigm of the perpetual throughput growth is therefore challenged by operational, social and environmental concerns, given the risk of overcapacity and diseconomies of scale", objavljene 2014. godine, pri dnu 65. stranice časopisa Rivista Italiana di Economia Demografia e Statistica u članku pod naslovom Analyzing Maritime Economy In The Mediterranean: A Focus On The Campania Region, autora Francesca Parole, Marcella Risitana, Ilaria Tutorea i Marca Ferrettia.

Vrlo lako možete se uvjeriti u istinitost Indexovih navoda. Proguglajte navedenu rečenicu, a potom zatražite od osječkog Ekonomskog fakulteta Mihanovićev doktorat. Jamčimo zabavu.

No vratimo se našoj sumnji u njegovu upućenost u hrvatski. U disertaciji nalazimo sljedeće rečenice:

"Unatoč gospodarskoj krizi (2008. - 2009.), glavni brodovlasnici odlučili su ubrzati put gigantskog plovila, što je u posljednjih pet godina izazvalo ogromno ubrzanje." (str. 30)

"Posljedica je bilo, tzv. što je napuhivanja mjehura cijena imovine te prekomjernog broja naručenih brodova." (str. 78-79)

"Jedno od najtežih godina za međunarodno brodarstvo počelo je 2008. godinom jer ga je zahvatila jedna od najtežih i najdugotrajnijih svjetskih brodarskih kriza koja se negativno odrazila na poslovanje." (str. 79)

Već viđeno? Evo novih vicarija

Već smo ih citirali? Evo nekih premijerno:

"Kako je došlo do velikog pada vrijednosti brodova, mnogi brodari nisu bili u mogćnosti ispunjavati uvjete financijskih zajmova, a to se onda direktno refelktiralo na vrrijednost imovine i duga. Konstatacija koju mnogi navode kao obillježje ovakvog razvoja događaja jest - dok je prošlo desetljeće za brodare značilo desetljeće prihoda, ovo je deseteljeće rezanja troškova." (str. 79)

Zanemarimo, načas, sve ostalo. Može li se ovoliko slovnih grešaka dogoditi u disertaciji sisavca upućenog u hrvatski jezik? Dakle, doktorska disertacija, čovjek osvaja akademske visine, a u dvije slučajno odabrane rečenice piše "refelktiralo", "vrrijednost", "obillježje", "deseteljeće". Šta uopće znači prvi dio druge rečenice, ima li ikakva smisla, smije li je koristiti makar prosječni govornik hrvatskoga, uravnotežena osoba, zašto to piše, tko tako govori? A ovo je, ustvari, interpretirani pasus Strategije pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine, gdje je napisan ne baš sjajnim, ali ipak pristojnijim jezikom. Usporedite.

Mihanović:

"Jedno od najtežih godina za međunarodno brodarstvo počelo je 2008. godinom jer ga je zahvatila jedna od najtežih i najdugotrajnijih svjetskih brodarskih kriza koja se negativno odrazila na poslovanje. Naime, kriza je u velike gubitke i ozbiljne financijske poteškoće otjerala veliki broj brodarskih društava, čak i ona koja su svjetski poznata. Kako je došlo do velikog pada vrijednosti brodova, mnogi brodari nisu bili u mogćnosti ispunjavati uvjete financijskih zajmova, a to se onda direktno refelktiralo na vrrijednost imovine i duga. Konstatacija koju mnogi navode kao obillježje ovakvog razvoja događaja jest - dok je prošlo desetljeće za brodare značilo desetljeće prihoda, ovo je deseteljeće rezanja troškova."

Strategija:

"Međunarodno se brodarstvo od 2008 godine nalazi u jednoj od najtežih i najdugotrajnijih svjetskih brodarskih kriza, pa je stoga razumljivo zašto isto posluje s gubicima. Mnoga brodarska društva, pa i ona renomirana našla su se u ozbiljnim financijskim teškoćama. Zbog velikog pada vrijednosti brodova mnogi brodari nisu u stanju ispunjavati uvjete financijskih zajmova što direktno utječe na vrijednost imovine i duga. S druge strane niske vozarine direktno utječu na likvidnost poslovanja brodara. U protekle tri godine brodarska društva uvela su dodatne mjere štednje, no međutim iste mjere ih nisu mogle spriječiti da pristupe i prodaji dijela svoje flote. Ako je prošlo desetljeće u brodarstvu bilo 'desetljeće prihoda', za ovo desetljeće može se slobodno reći da će biti desetljeće rezanja troškova."

Suvisle rečenice pretvara u gluposti

Drugim riječima, Mihanović je uspio pročitati i razumjeti rečenice iz Strategije, no pojavili su se dramatični i, kako vidimo, nerješivi problemi kada ih je pokušao interpretirati.

Ni rečenicu nakon ovog pasusa nije napisao bez greške: "Na poslovanje bordarskih društava, odnosno općenito na pomorski promet i transport bitno utječe i pitanje zaštite okoliša."

Senzacionalno, Mihanović otkrio bordarstvo! 

A na 91. stranici kandidat vladajuće partije za prvog čovjeka Splita piše: "Međutim, klasično bordarstvo nije jedino koje predstavlja prijetnju morskom okolišu." 

Definitivno, Mihanović je otkrio bordarstvo!

Je li to sve od bordarstva, pita već lagano premoreni čitatelj.

Ne. Na stranici 170. njegove disertacije, u popisu literature, stoji: "45. Hlača, H. (1994). Bordogradnja u Pomorskom zakoniku. UPP. v.36. 1-4. str. 173-181. str."

Aha, znači, bordarska društva, klasično bordarstvo, bordogradnja. Je li autoru dobro, pita se čitatelj sa svjedodžbom livanjske srednje zdravstvene škole. 

Mihanović otkrio Duborvnik i Splitko-dalmatinsku županiju

Idemo izvući još nekoliko Mihanovićevih gluposti pa ćemo prema poanti:

"Povijesni podatci govore o dugogodišnjoj tradiciji duborvačkog pomorstva na temelju koje se i razvilo hrvatsko pomorstvo." (str. 72)

Ova rečenica, združena s onom na stranici 101. u kojoj spominje brodsku liniju "Split - Bol (Brač) - Makarska - Korčula - Mljet (Sobra) - Duborvnik" upućuje na koncept. Izgubi li nedjeljne izbore i suoči li se s viškom vremena, Mihanović bi trebao napisati znanstveni članak o duborvačkom bordarstvu, šteta da tema ostane neobrađena.

Da doktor ratuje s hrvatskim toponimima, opažamo i na stranici 101.: "Značaj pomorskog prometa i transporta za gospodarski razvoj županija u Republici Hrvatskoj općenito i Splitko-dalmatinske županije konkretno može se uvidjeti također iz važećih zakonskih propisa."

Koliko je dubok splitsko-dalmatinski župan?

Rad jest plitak, ali županija je Splitsko-dalmatinska, ne Splitko-dalmatinska. Premda joj ni župan nije osobito dubok, ali to je druga tema.

A sada, draga djeco, analizirajte upotrebu riječi "razvoj" u sljedećim rečenicama pronađenima na 103. stranici Mihanovićeva djela: "Nadalje, razvoj pomorske aktivnosti na području Splitsko-dalmatinske županije posebno je očit u razvoju nautičkog turizma koji bilježi izuzetne ekonomske pokazatelje. Nameće se zaključak kako je razvoj pomorskog prometa na području Splitsko-dalmatinske županije izuzetno važan osobito ako se sagleda u kontekstu razvoja života na otocima."

Nudimo vam i dvije Mihanovićeve rečenice s kraja 162. stranice: "Hrvatska je pomorska zemlja zahvaljujući pomorskim potencijalima koji su determinirani njezinim prirodnim obilježjima kao što je razvedena obala koja uključuje 6278 km te 1244 otoka, otočića, grebena i hridi. O razvijenosti pomorstva svjedoči i niz podataka od kojih izdvajamo kako je, recimo 2016. godine, broj putnika u morskim lukama iznosio 31 milijun, da je 2016. u morskim lukama utovareno i istovareno ukupno 19 milijuna tona robe do podataka da ukupna duljina hrvatske obale iznosi 6278 km uključujući i obalu, koja se proteže oko 1244 otoka (od toga su 49 naseljena), otočića, grebena i hridi."

Za domaći rad: Je li autor oduševljen otkrićem točnog broja otoka, otočića, grebena i hridi, pa ih ponavlja ili ga, kao kršćanina, šokira saznanje da se obala razvela? Što je mentorici, a što članovima povjerenstva?

Pred Mihanovićem je jednostavan, ali bolan izbor

Ako vam se čita još Mihanovićevih besmislica i plagijata, nudimo ih na sljedećim linkovima:

> Ekskluzivno: HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Splita je plagirao doktorat

> Ovo su najveće gluposti iz doktorata Vice Mihanovića

Sada se bližimo obećanoj poanti. Mihanović bi, konačno, trebao prestati lagati i kmečati te prihvatiti rezultate svoga djelovanja. Mihanović laže kada govori da iza naših tekstova o njegovoj akademskoj blamaži stoje akademik Silobrčić i Ivica Puljak. Puljak ih, očito, koristi, kao što bi ih koristio svatko u poziciji Mihanovićeva protukandidata. No Mihanović ne treba očekivati da će ova tema nestati nakon izbora. Bez obzira na njihov ishod, pratit ćemo je.

Pred njim je jednostavan, ali i bolan izbor. Može reći da je disertaciju sastavio netko drugi, a on ju je samo, eventualno, letimično pročitao. Ili može i dalje tvrditi kako je ona rezultat njegova znanstvenog rada i intelektualnog napora. U potonjem slučaju dileme nema: kandidat vladajuće demokršćanske partije za prvog čovjeka Splita ne razumije hrvatski jezik.

Zasladimo, na koncu, podsjećanjem na polovicu veljače kad ga je šef njegove partije Andrej Plenković opisao kao izvanredno rješenje za budućnost Splita i osobu sa zavidnom akademskom karijerom. Sada se ne oglašava.

Stranka bjegunaca od istine.