Mađari nedavno svojatali pola Hrvatske, HDZ-ov ministar im se ulizivao
PRIJATELJSTVO između Mađarske i Hrvatske primjer je za cijelu Europu, ali i svijet, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman tijekom dvodnevnog posjeta toj zemlji s ciljem da dodatno ojača suradnju dviju zemalja.
"Naši odnosi su uvijek bili dobri i ostat će takvi. Mi smo susjedi koji smo dijelili sudbinu zajedničkog života više od 800 godina. Ako smo 800 godina bili zajedno bez crnih stranica u našim povijesnim udžbenicima, onda će tako biti zanavijeke!" poručio je hrvatski ministar, nekoć veleposlanik u Mađarskoj, na konferenciji za medije s mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Peterom Szijjartom.
Hrvatski ministar istaknuo je da je hrvatsko-mađarsko prijateljstvo primjer za Europu i svijet dan nakon što je poslije 15. sjednice Međuvladinog mješovitog odbora za provedbu Sporazuma između Hrvatske i Mađarske o zaštiti mađarske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Mađarskoj naglasio kako su dvije države "najbolji europski primjer dobre suradnje".
Kažu da je bolje otkako nema Milanovića na vlasti
Szijjarto je na konferenciji podsjetio kako je Grlić Radman kao veleposlanik bio čest gost njegovog ministarstva, no ne uvijek u pozitivnom kontekstu, podsjetivši na trzavice između dviju država iz 2015.
Tada je napete odnose s Budimpeštom imala vlada Zorana Milanovića, a Szijjarto je u petak naglasio kako je od tada "sustav suradnje krenuo u dobrom smjeru".
Suradnja je pojačana Sporazumom o diplomatskoj obuci i razmjeni informacija i dokumenata koji su dva ministra potpisala na početku konferencije. Dogovoreno je i da će iduća godina biti godina Zrinskih te da će se donijeti odluka o određivanju dana prijateljstva između dva naroda.
Mađarska strana predložila je i otvaranje novih graničnih prijelaza.
"Nama je smiješno da između nas postoji samo sedam graničnih prijelaza. Predložili smo da otvorimo još tri", otkrio je Szijjarto.
Mađarska vlada objavila kartu na kojoj je pola Hrvatske mađarsko
Na stranu što Grlić Radman očito ne poznaje dobro hrvatsku povijest kad govori o višestoljetnom prijateljstvu bez crnih stranica, kojih je itekako bilo, hrvatska vlada potpuno ignorira veliki revizionistički skandal koji je zakuhala mađarska vlada.
Sjenu na dobre odnose dviju zemalja baca skandal koji se dogodio u lipnju ove godine, kad je hrvatska strana praktički prešutjela teritorijalne i revizionističke aspiracije Budimpešte. Za razliku od Slovenije, koja je odmah burno reagirala na objavu sporne karte, iz hrvatske vlade danima su šutjeli. Kasnije su kazali samo da su u kontaktu s Mađarskom koja spornu kartu, da se i to spomene, do danas nije uklonila s društvenih mreža, što dobro pokazuje koliko je Orbanovoj vladi stalo do toga što misle Plenković i HDZ-ova vlada.
O čemu se radilo?
Mađarski Ured za međunarodnu komunikaciju koji djeluje pri mađarskoj vladi 4. lipnja na svom Twitter profilu objavio je kartu Mađarske koje uključuje velik dio Slovenije, ali i dijelove Hrvatske poput Međimurja, dijela Baranje i Kvarnera. Da ne bude zabune, zemljovid je objavio ured koji se nalazi u sastavu kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana. Dakle, riječ je o uredu koji projicira i objavljuje stavove premijera.
Na karti se tako vide ruke koje kidaju dijelove mađarske države. Tako su i hrvatska područja obojena u boje mađarske zastave. Da se ništa ne prepusti slučaju, u opis slike napisali su kako su "dvije trećine mađarskog teritorija oduzete". Dakle, Mađarska smatra da su im veliki dijelovi Hrvatske - oduzeti.
Ni dva tjedna kasnije u Zagrebu je gostovao isti ovaj ministar kojem je sad u posjet otišao Grlić Radman. Nitko ga ništa nije pitao o revizionističkoj karti.
Predsjedanje Vijećem EU-a
Nakon što su pričali o višestoljetnom prijateljstvu, dvojica ministara razgovarala su o hrvatskom predsjedanju Unijom.
Dvojica ministara u mađarskom su ministarstvu danas razgovarala o nadolazećem hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije. Szijjarto je na početku susreta dvaju izaslanstava istaknuo kako Grlića Radmana danas ne primaju kao ministra druge države, nego one koja će predsjedati Europom.
"Danas ste vi ovdje šef", rekao je Mađar, "kao i u onoj zgradi preko puta", govoreći o Dunavskoj komisiji čijom je sjednicom ranije u petak predsjedao Grlić Radman.
Hrvatski ministar predstavio je prioritete predsjedanja. Naglasio je kako Hrvatska i Mađarska dijele stavove po mnogim pitanjima, primjerice o europskom višegodišnjem proračunu koji bi se trebao što prije donijeti.
Mađarska i Hrvatska protive se predloženom smanjenju sredstava za kohezijsku i zajedničku poljoprivrednu politiku u tom europskom proračunu, naglašeno je.
Grlić Radman je istaknuo i kako Zagreb i Budimpešta "dijele isto stajalište oko migracijske politike", kao i oko pitanja proširenja koje je u interesu obje države.
Szijjarto je rekao kako bi integracija zapadnog Balkana ojačala gospodarstvo Europske unije, povećala broj stanovnika, što je dobro jer "što nas je više, to smo snažniji", te bi se povećala sigurnost granica.
U tom kontekstu ministri su razgovarali i o sastanku na vrhu između članica EU-a i zapadnobalkanskih država koji će se u svibnju održati u Zagrebu.
"Jako mi je drago da ću imati partnera u povjereniku za susjedstvo. S njim sam se susreo već više puta", kazao je Grlić Radman o Mađaru Laszlu Trocsanyiju, koji je postao povjerenik za proširenje i politiku susjedstva nove Europske komisije.
Energetika
Szijjarto je na konferenciji govorio i o mađarskom prijedlogu integracije tržišta energenata dviju država kako bi se postigla niža nabavna cijena plina.
Otkrio je kako mu je ta mogućnost potvrđena u Kataru i da je ta bliskoistočna država spremna već 2021. dostavljati svoj energent.
Naglasio je i kako će idući mjesec započeti pregovori o mađarskoj kupovini udjela u LNG terminalu na Krku. Budimpešta je ranije ove godine otkrila da tamo želi preuzeti 25 posto.
Istaknuo je da je to pitanje odvojeno od pitanja hrvatskog otkupa INA-e od MOL-a pa je dodao da će ta mađarska naftna tvrtka pomoći u renovaciji riječke rafinerije.
"Samo bih spomenuo da je to višestruko veća vrijednost od LNG terminala", kazao je.
Dvodnevni posjet
Grlić Radman se nakon mađarskog ministarstva uputio u Hrvatsku osnovnu školu i gimnaziju u Budimpešti. Dan ranije na Nacionalnom sveučilištu javne uprave "Ludovika" održao je predavanje za predstavnike diplomatskog zbora, akademske zajednice i širu javnost, predstavivši nadolazeće hrvatsko predsjedanje.
U petak je u svojstvu predsjednika vodio 93. sjednicu Dunavske komisije, organizacije koja okuplja 11 država članica te je utemeljena 1948. u Beogradu.
Uloga Komisije je osiguravanje i integrirani razvoj slobodne plovidbe drugom najdužom rijekom u Europi, a članice su Njemačka, Austrija, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Moldavija, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka i Ukrajina. Grlić Radman je predsjednik organizacije od 2017., a mandat traje tri godine.