GRENLAND se može prikazati kao novo nalazište dragocjenih minerala i geopolitički važno područje, ali Donald Trump bi trebao biti oprezan oko toga što želi dok zahtijeva kontrolu nad tim golemim, udaljenim i rijetko naseljenim arktičkim otokom, piše Politico. Otprilike 56.000 Grenlanđana živi u autonomnom području, a bivši kolonijalni vladar Danska nadzire njihovu vanjsku politiku i sigurnost. Grenlanđani su desetljećima imali za cilj, ili su barem sanjali, stjecanje pune neovisnosti. Premijer Múte Egede rekao je prošli tjedan da Grenland nije na prodaju.

Prema Oleu Ellekrogu, danskom novinaru koji je živio na Grenlandu, tamošnji stanovnici su i dalje nezadovoljni svojim odnosom s Danskom. "Mnogi Kalaallit (Grenlanđani) koji se presele u Dansku susreću se s velikim neznanjem i arogancijom danskog naroda", rekao je Ellekrog za Politico. "Sve veća ogorčenost dovela je do toga da se mnogi ljudi na Grenlandu osjećaju spremnima pokušati nešto drugo", objasnio je Ellekrog, dodavši da zategnuti odnos dviju strana otvara put osobama poput Trumpa da se ubace u ovo pitanje "nesvjesno ili lukavo i s namjerom."

Kopenhagen također financira oko polovicu grenlandskog proračuna, što je najpraktičnija prepreka neovisnosti za gospodarstvo koje inače ovisi o škampima. "Radi se o 750 milijuna do milijarde dolara godišnje. Donald Trump ne voli loše poslovne dogovore, zar ne?", rekao je Jon Rahbek-Clemmensen, izvanredni profesor na Kraljevskom danskom koledžu za obranu.

Otimanje Grenlanda ne bi poboljšalo izglede Washingtona

Drugim riječima, Grenland je vrlo skupa općina srednje veličine za Dansku. Ulaganja Europske unije u Grenland također su daleko veća od ulaganja Sjedinjenih Američkih Država. Unatoč tome, Bruxelles uglavnom čeka i gleda. "Jasno je da se suverenitet država mora poštivati", rekla je glasnogovornica Europske komisije Anitta Hipper tijekom brifinga za novinare u srijedu, dodajući da se Bruxelles raduje suradnji sa sljedećom američkom administracijom prema "jačoj transatlantskoj agendi".

Iako Europska komisija ima malo predstavništvo u Nuuku, slobodno mjesto posebnog izaslanika EU za pitanja Arktika tek je jesenas popunio Claude Véron-Réville.

Otimanje Grenlanda - bilo kupnjom ili silom - zapravo ne bi poboljšalo izglede Washingtona. SAD ima tri glavna cilja na Grenlandu i oni su danas dobro ispunjeni. Prije svega, svemirska baza Pituffik (ranije poznata kao zračna baza Thule) ključna je vojna lokacija za sustave ranog upozoravanja i zračne snage nad arktičkom regijom.

Drugo, Grenland aktivno nagovara investitore da razviju održivu rudarsku infrastrukturu za svoja nalazišta minerala i rijetkih metala i potencijalno bakra, srebra, platine i titana. Premijer Egede putovao je u SAD nekoliko puta otkako je izabran 2021. kako bi privukao privatna ulaganja, ali nijedna tvrtka nije napravila iskorak.

Na kraju, SAD želi spriječiti Kinu u ekspanziji. Pod pritiskom Washingtona, Kopenhagen je blokirao državnu kinesku tvrtku da realizira projekte triju zračnih luka na otoku, navodeći da bi to predstavljalo sigurnosni rizik. Ukratko, Rahbek-Clemmensen kaže da "SAD već dobiva ono što želi. I to jeftino."

Referendum u travnju

Mineralni resursi Grenlanda postaju sve dostupniji jer klimatske promjene uzrokuju povlačenje golemog ledenog pokrivača - ali stvarni projekti su rijetki.

Najveći rudnik na samom jugu zemlje, Kuannersuit ili Kvaneflejd, bio je blokiran jer su naslage rijetkih metala pomiješane s uranom. Tvrtka koja ima dozvolu za eksploataciju tužila je vladu Grenlanda za 11 milijardi dolara. Ostala su nalazišta puno manja i teže im je pristupiti, što znači da bi njihova eksploatacija zahtijevala velika ulaganja i puno vremena za realizaciju.

Grenlandski glasači izaći će na birališta najkasnije u travnju, a Egede je tijekom svog novogodišnjeg obraćanja nagovijestio da bi mogao predložiti i referendum o neovisnosti od Danske. Ipak, Egede je u nezgodnoj poziciji: rudarstvo bi moglo omogućiti Grenlandu put do neovisnosti, zamjenjujući godišnju potporu iz Danske. Ali njegovi glasači također su zabrinuti zbog mogućeg utjecaja na okoliš.

Danska premijerka Mette Frederiksen prigodno je prepustila ovo pitanje Nuuku, lukavo se nadajući da se neće zamjeriti ni Trumpu ni samim Grenlanđanima. Kada je Trump ranije predložio kupnju otoka, ona je to nazvala apsurdnim. No, bude li se Frederiksen suzdržala izravnih osuda, mogla bi stvoriti put za dublju arktičku suradnju između SAD-a, Danske i Grenlanda.

"Kad oluja prođe, vrlo je moguće da će SAD i Grenland dogovoriti novi oblik suradnje", zaključio je Ellekrog.