Veterinari: U Hrvatskoj nema bjesnoće, ali prije nismo imali ni afričku svinjsku kugu
IZ HRVATSKE veterinarske komore istaknuli su da Hrvatska ima status države slobodne od infekcije virusom bjesnoće, ali i naglasili da je svijest o toj bolesti nužno zadržati jer je, primjerice, prije nekoliko godina Hrvatska jednako daleko bila i od afričke svinjske kuge.
Taj status dobiven je 2021. kao jedno od najznačajnijih postignuća veterinarske struke u zaštiti javnog zdravlja te dokaz dobre organiziranosti i djelovanja svih veterinara, izvijestili su iz Hrvatske veterinarske komore (HVK), u povodu Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće, ali i naglasili da posao veterinarske struke time nije završen.
"Sprječavanje bjesnoće počinje s odgovornim vlasnikom"
"Unatoč ostvarenom statusu važno je kontinuirano održavati visoku razinu svijesti struke i javnosti o opasnostima te smrtonosne bolesti. Sprječavanje bjesnoće počinje s odgovornim posjednikom životinje jer upravo briga o životinjama predstavlja najznačajniju stavku u sustavu kontrole, uz iznimno važnu visoku osviještenost veterinara u sustavu ranog prepoznavanja bolesti te provedbi aktivnog i pasivnog nadziranja", poručili su iz HVK-a.
Dodali su da su uvjereni da je bjesnoća prostorno i vremenski daleko od nas, ali da nikada ne treba biti u to siguran jer bjesnoća nije nestala, samo je aktivirana zaštita koja nije 100 posto jamstvo sigurnosti. Javnost, kažu, bjesnoću promatra isključivo kroz cijepljenje pasa, dok je zadnji registrirani slučaj bjesnoće kod divljih životinja, lisica, bio 2014.
Ipak, bjesnoća nije iskorijenjena na cijelom teritoriju Europe i prisutna je na istoku te se, primjerice, u Poljskoj širi pa je infekcija virusom bjesnoće postala ozbiljan razlog za zabrinutost, istaknuli su veterinari.
Povećani rizici dolaze iz BiH, Moldavije, Gruzije i Ukrajine
"Veterinarski nadzor i praćenje bolesti propisani su kao obveza EU regulativom i ono se provodi u okviru Programa nadziranja infekcijom virusa bjesnoće u RH. Međutim, pojavnosti novih rizika od ponovnog unošenja smrtonosnog virusa u našu zemlju, pokazatelji su daljnje i još intenzivnije potrebe za provedbom veterinarskog nadzora, bez obzira na status države", rekao je predsjednik HVK-a Ivan Zemljak.
Povećani rizici od ponovnog unosa bolesti dolaze iz zemalja koje nisu slobodne od bjesnoće, odnosno koje nemaju kontinuiranu provedbu programa zbog geopolitičkih i ekonomskih faktora, poput BiH, Moldavije, Gruzije, Ukrajine.
Rizici dolaze i od ilegalnog prometa životinja, ratne krize u Ukrajini, propisanog cijepljenja protiv bjesnoće u vremenskim razmacima propisanim uputstvom proizvođača, odnosno od jedne do tri godine te od kontinuiranog pada broja cijepljenih životinja, upozorio je Zemljak.