HRVATSKA i Slovenija Dan državnosti slave istog dana - 25. lipnja.

Na stranu činjenica što u Hrvatskoj već mjesecima traje rasprava da se taj datum obilježava krajem svibnja, povijest Hrvatske i Slovenije u 20. stoljeću je isprepletena.

Dvije su države većinu prošlog stoljeća provele u istoj državi - prvo u Austro-Ugarskoj monarhiji, da bi obje nakon Prvog svjetskog rata postale dio prve Jugoslavije. Nakon Drugog svjetskog rata obje će zemlje postati dio SFR Jugoslavije, a od tamo će zajedno pobjeći baš 1991. godine.

Od tada je svaka zemlja krenula svojim putem. Otegotna okolnost za Hrvatsku, treba i to reći, bio je rat koji je potrajao do 1995. godine. Hrvatska će potpuno osloboditi svoj teritorij mirnom reintegracijom 1997. godine. Slovenija je također osjetila sukobe s JNA, ali sukobi u Sloveniji trajali su tek nekoliko tjedana u ljeto 1991. godine.

Slovenija je u Europsku uniju ušla 2004. godine, a Hrvatskoj je to uspjelo tek 2013. godine.

Hrvatska i Slovenija u Jugoslaviji su slovile kao dvije najbogatije republike. Konkretno, Slovenija je na početku devedesetih bila bogatija od Hrvatske. S vremenom se ta razlika još više produbila i danas možemo kazati da su Slovenci ekonomski puno ispred Hrvatske.

Slovenski BDP po glavi stanovnika kreće se oko 21 tisuću eura, dok je hrvatski na tek oko 12 tisuća eura, tako da možemo reći da su Slovenci dvostruko bogatiji od Hrvata.

Kao što je vidljivo iz grafa, Slovenija ima vrlo veliki robni izvoz koji je 2017. godine iznosio 34 milijarde eura, dok je za usporedbu hrvatski iznosio tek 14,2 milijarde.

Veliku ulogu u slovenskom gospodarstvu ima industrija koja čini oko 30 posto BDP-a.

Trgovina unutar EU-a čini 75% izvoza Slovenije (Njemačka 19%, Italija 10% i Austrija 7%), dok se izvan EU-a 4% izvoza ostvaruje u Srbiju i 3% u Bosnu i Hercegovinu.

U Hrvatskoj broj stanovnika pada, u Sloveniji raste

Zanimljivo je da za razliku od Hrvatske, gdje se broj stanovnika smanjuje, Slovenija ima rast stanovništva.

U razdoblju od 2007. do 2017. broj stanovnika Slovenije porastao je s 2,01 milijun na 2,06 milijuna - točnije za 56.500 stanovnika. U istom razdoblju Hrvatska je izgubila preko 200 tisuća stanovnika.

Iako su desetljećima Hrvatska i Slovenija bile u sklopu Jugoslavije, imale isti ekonomski sustav te su, kao i sve bivše komunističke zemlje, morale proći proces tranzicije, sjeverni susjedi su daleko uspješniji, a razlog za to su vjerojatno mentalitet i drugačiji pristup radu i životu.