NAGRADU Grada Dubrovnika ove godina dobila je Slavica Stojan, odlučilo je Gradsko vijeće. O ovoj točki dnevnog reda glasa se bez prisustva javnosti. Stojan, književna povjesničarka i književnica, predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske i članica Predsjedništva te organizacije, prije manje od godinu i pol govorila je o Srbima kao bubama.

>> Članica Predsjedništva Matice usporedila Srbe s bubama: U mojoj kući ih dugo nema

U intervjuu za DuList ona se osvrnula na srpsko svojatanje dubrovačkog kulturnog nasljeđa. Pred istup Stojan na naslovnici Politike udarna je vijest bila da je Dubrovnik po jeziku uvijek bio srpski. Postalo je gotovo uobičajeno da se svake godine u ljeto vodeće srpske institucije okupe u rodnom mjestu Vuka Karadžića - Tršiću u Srbiji - i donesu neku deklaraciju kojom prisvajaju hrvatsku književnost, jezik i kulturu.

"Treba se boriti s bubama, strpljivo ih i trajno iskorjenjivati"

Takve stvari na hrvatskoj strani obično uzbude one slične pameti. Evo kako im je odgovorila Stojan:

"Iz Ministarstva kulture i vanjskih poslova im šalju prosvjedne note. Međutim, oni se na to ne obaziru i jednostavno ne možeš na to ostati imun. Sjetila sam se nedavno jedne pojave u prirodi koja me izluđivala. Riječ je o bubama koje u strahovitim najezdama uporno godinama nastoje preplaviti i kuće i dvorišta i unutrašnje prostore. Preplave i ceste", rekla je.

"Bube koje, kad napadnu, jako ih je teško ukloniti, bez obzira na to koju metodu koristili, gaženje nogama, otrovima, plinskim plamenikom. Kad se tako nešto uvuče u kuću, treba se ozbiljno boriti ili napustiti kuću! Ni govora da bi netko izašao iz svoje kuće. Treba se boriti s bubama, nikad ne dopustiti da kuću preplave, da mile po trpezi i po postelji, nego ih strpljivo i trajno iskorjenjivati", naglašava Stojan.

Kaže da u njenoj kući buba dugo nema

"Poslije niza godina uspješne borbe i nadjačavanja njihove preplavljivačke strategije, one nestanu. Ne znam je li trajno, ali iz moje kuće su nestale i već ih dugo nema. Tako i s predatorima koji nam vrebaju s granice. Čovjek se ne smije opustiti", uvjerena je.

"Oni su vrsta agresivno-invazivne čeljadi koja jednostavno ne odustaje. Baš kao i ove gore bube, koje se uvuku u kuću. Baš zato moramo djelovati. Svih ovih godina pišem objavu, izjavu, podnesak. Napisat ću jednu te istu kratku izjavu i jednostavno ću je starinski šapirografirati", dodala je.

Kasnije se ispričala, naznačivši da nisu svi Srbi bube koje treba iskorijeniti. Dodala je da je mislila na velikosrpsku politiku i ideologiju velikosrpskih pretenzija. "Žao mi je što su neki mediji sadržaj protumačili kao moj odnos prema cjelokupnom srpskom narodu", poručila je.

O Praljku i Europi koja nas pokušava baciti na koljena

Nisu ovo jedini istupi Stojan o ovoj temi. Tako je za Maticu hrvatsku još 2022. napisala da "Srbi na svom kulturnom prostoru nisu imali ni humanizam, ni renesansu, ni barokno kulturno, napose književno stvaralaštvo, što kod njih već puna dva stoljeća izaziva trajnu nacionalnu frustraciju".

Pamtimo i da je na predstavljanju jedne knjige poezije govorila o Slobodanu Praljku. Naime, na dan kad je knjiga predstavljena u suorganizaciji Matice hrvatske ratni zločinac Praljak je popio otrov i oduzeo si život u sudnici Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu.

"Nismo očekivali da će nas ta perfidna Europa ponovno pokušati baciti na koljena, nismo očekivali da ćemo izgubiti vrhunskog hrvatskog intelektualca, pisca, režisera, sjajnog i mudrog vojnog stratega te prije svega poštenog i čestitog Hrvata. Što možemo učiniti? Možemo jedino sačuvati svoje osobno i naše nacionalno dostojanstvo", poručila je tada potresena Stojan, izvijestio je Dubrovački vjesnik.

Predaje na Hrvatskim studijima

Sad je dočekala nagradu Grada Dubrovnika, koja će joj se dodijeliti 2. veljače na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koja se održava uz Dan Grada Dubrovnika.

Slavica Stojan rođena je u Dubrovniku 29. listopada 1951. Diplomirala je kroatistiku u Zagrebu 1974. i magistrirala iz područja suvremene hrvatske književnosti na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku 1978. Doktorat iz područja preporodne književnosti i kulturnog života u Dubrovniku obranila je 1991. na Sveučilištu u Zadru. Predaje već dugi niz godina na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu kao redovna sveučilišna profesorica.