NOVA godina donosi promjene u mirovinskom sustavu koje se odnose na žene i izjednačavanje dobne granice s muškarcima kada je u pitanju odlazak u starosnu mirovinu. Svake godine ženama će odlazak u mirovinu biti duži za tri mjeseca, dok se 2030. godine ne izjednači dobna granica od 65 godina i 15 godina staža.

Izjednačavanje dobi za umirovljenje temelji se na Odluci Ustavnog suda još iz 2007. godine kojom je utvrđena diskriminacija po spolu u vezi dobi za umirovljenje žena i muškaraca. Od 2010. godine, kako su naveli iz resornog ministarstva, započelo je postupno izjednačavanje uvjeta dobi. 

Izjednačavanje primanja?

Najviše žena radi u sektorima trgovine, zdravstva i socijalne skrbi, prerađivačke industrije te školstva, među kojima mnoge nisu zadovoljne mirovinskom reformom i izjednačavanjem dobne granice. Predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Nada Lovrić za Index je upozorila i na dodatne probleme. 

"Nepravedan je taj smjer prema ženama, ali zbog nedostatka radnika razumljiva politika svih zemalja u Europi. Za položaj žena u Hrvatskoj je od usklađivanja godina umirovljenja puno veći problem nejednakost plaća između muškaraca i žena na istim radnim mjestima, ali nažalost još je prisutna neravnopravnost u obiteljskom okruženju. 

Poslodavci još radije zapošljavaju muškarce na upravljačkim funkcijama nego žene istih, pa čak i boljih kvalifikacija, a o potrebi podrške da se žene ostvare kao majke, a istovremeno ne zanemare karijeru nema niti govora", kazala je Lovrić. 

"Radnici do 65. godine rade s ozbiljnim zdravstvenim tegobama"

Osim toga, smatra kako bi društvo trebalo zabrinuti broj tzv. zdravih godina radnika u Hrvatskoj u odnosu na neke europske zemlje. Muškarci u prosjeku imaju oko 56 zdravih godina, a žene oko 58, dok Šveđani, kaže, imaju 70 zdravih godina.  

"To praktično znači da radnici u Hrvatskoj do 65. godine života rade s ozbiljnim zdravstvenim tegobama za razliku od svojih švedskih kolega. Posljedica je to loših uvjeta rada, nedovoljnog ulaganja u zaštitu na radu, stresa zbog rada na određeno, neprepoznavanja važnosti kvalitetnog radnog okruženja. 

Radnici kod nas teško postižu ravnotežu privatnog i poslovnog dijela života, jer su prisiljeni dodatno raditi jer su plaće općenito niske i ne osiguravaju nužnu kvalitetu života. Za žene ova ravnoteža se postiže još teže jer se nažalost od žena očekuje da preuzmu i velik dio obiteljskih ili kućnih obveza na sebe."

Ministarstvo: "Duži rad smanjit će razliku u mirovini"

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike smatraju kako će upravo duži rad žena smanjiti novčanu razliku mirovine između žena i muškaraca. 

"S obzirom na to da visina mirovine u najvećoj mjeri ovisi o visini plaća ostvarenih za vrijeme radnog vijeka i navršenom mirovinskom stažu, duži ostanak žena u svijetu rada zasigurno će smanjiti razlike između mirovina žena i muškaraca.

Podsjećamo kako je mirovinskom reformom iz 2019. uveden i institut dodanog staža kako bi se smanjio jaz između mirovina žena i muškaraca tako da se majkama za svako rođeno i posvojeno dijete prilikom ostvarivanja prava na mirovinu, kada ispune propisani uvjet starosne dobi i mirovinskog staža, za izračun visine mirovine ukupno navršenom mirovinskom stažu dodaje šest mjeseci", rekli su iz Ministarstva. 

Promjene se odnose na sve žene koje su rođene poslije 1965. godine, a prijelazno razdoblje vrijedit će do 2030. godine. Tako će u 2024. godini žene ostvarivati pravo na starosnu mirovinu s navršene 63 godine i 6 mjeseci života, dok će za prijevremenu starosnu mirovinu uvjeti za žene biti 58 godina i 6 mjeseci života te 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža.

Zbog dužeg životnog vijeka produžuje se i odlazak u mirovinu, a Lovrić smatra kako je to puno lakše umirovljenicima u razvijenijim europskim zemljama nego u Hrvatskoj gdje su mirovine male, a kvaliteta života u starosti niska. Stoga dobno izjednačavanje odlaska u mirovinu naišlo je na puno više protivnika nego zagovaratelja.

Rakar: Temeljni problem je najraniji odlazak u mirovinu 

Marko Rakar, član i jedan od osnivača Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, smatra kako je sve dulji rad do mirovine nužan kako bi mirovinski sustav ostao stabilan. 

"Trend izjednačavanja dobnih granica funkcionira svugdje u Europi. U nekim zemljama se građani opiru malo više, a negdje malo manje. Pitanje je samo koliko će se to brzo implementirati. U konačnici će se to svesti na isto svugdje u Europi. 

Naš temeljni problem je što je prosječna starost naših umirovljenika razmjerno niska zbog toga što kod nas ljudi općenito u mirovinu odlaze rano. Najranije što mogu. Zbog toga što mnogi imaju druge izvore prihoda s kojima pokrivaju tu razliku, a najčešće je to poljoprivreda, turizam ili neka druga djelatnost. Njihov primarni izvor prihoda nije dohodak, nego poduzetnička djelatnost", objašnjava Rakar.  

"Na duži rok, mirovine će ostati iste"

U Hrvatskoj je mali broj osoba otišao u mirovinu radeći puni radni vijek, kaže Rakar te dodaje kako je upravo od '90-ih godina mirovinski sustav opterećen umirovljenicima koji su mirovinu ostvarili po nekim drugim osnovama, poput radnika u tvornicama koje su nestale kao i branitelja. 

Kada su u pitanju niske mirovine, Rakar napominje kako su ljudi malo uplaćivali u mirovinske fondove te da je uz to standard drastično rastao posljednjih godina. 

"Naš mirovinski sustav ne investira u ništa, osim drugog stupa koji je mlad i raspolaže s razmjerno malim iznosom novca. Naš sustav je osuđen na to da dobiva velike dotacije iz državnog proračuna.

Drugačije ne može jer je to posljedica rata, tranzicije, loših političkih odluka jer se reforma nije provela do kraja, pa i to da svi skupa plaćamo donji mogući minimum u svoje mirovinske fondove i onda očekujemo da država osigura pristojnu mirovinu.

Naše mirovine će na duži rok vjerojatno ostati u rangu u kojem su one sada, ako se neće još dodatno sklizati u odnosu na prosječnu plaću. Budućim umirovljenicima je jedini savjet štedjeti što je više moguće i ne računati na to da će se država na bilo koji način pobrinuti za svoje umirovljenike", zaključio je.