ZRAK u Zagrebu posljednjih je dana ponovno bio opasan za zdravlje. Indeks kvalitete zraka AQI, nakon kraće pauze s nešto oborina i vjetrova, opet je prelazio 150. Kako smo već podrobno pisali na Indexu (poveznica dolje), najveći izvori onečišćenja u Zagrebu su mala kućna ložišta (34.7%) i onečišćenje koje dolazi iz susjednih država (37.8%), a tek potom ostali izvori poput energana i prometa (grafika dolje).

>> Zrak u Zagrebu je opasan. Najveći problem uopće nisu auti

Prema podacima DHMZ-a, Zagreb se po onečišćenju zraka nalazi u posljednjoj trećini gradova EU. On posljednjih 20-ak godina postaje sve čišći (grafika dolje), no prema Državnom meteorološkom zavodu (DHMZ) još uvijek ima prostora za pomake koji su dijelom u nadležnosti države, a dijelom lokalne samouprave.

Budući da je onečišćeni zrak najveći ubojica u okolišu, koji u EU godišnje odnosi oko 400.000 života, a u svijetu oko 7 milijuna (više nego cigarete, droge, alkohol ili malarija), rješavanje tog problema visoko je na listi prioriteta EU (grafika dolje).

Pokušali smo doznati što po tom pitanju poduzimaju oni koji taj problem mogu sustavno rješavati. Iz odgovora koje smo dobili proizlazi da je više toga u planu nego što je odrađeno.

Što poduzimaju europski gradovi?

U Hrvatskoj su za izradu i provedbu akcijskih planova za smanjenje onečišćenja zraka prema Zakonu o zaštiti zraka odgovorni sabor, vlada i jedinice lokalne samouprave, dok mjerenja, procjene i modeliranja provodi DHMZ. Gradovi i lokalne zajednice definiraju mjere koje su najprikladnije za njih, uzimajući u obzir lokalne uvjete, izvore onečišćenja i dostupne resurse.

Darijo Brzoja, voditelj Službe za modeliranje kvalitete zraka DHMZ-a, za Index je naveo neke od ključnih mjera koje poduzimaju europski gradovi.

Energetska obnova zgrada: rekonstrukcija vanjskih fasada i krovova stambenih zgrada i obiteljskih kuća, ugradnja energetski učinkovitih prozora, modernizacija kotlovnica te poticanje korištenja obnovljivih izvora energije.

Promicanje održivog prijevoza: subvencioniranje prijevoza za učenike i studente, nabava električnih vozila u vlasništvu grada, uvođenje sustava za korištenje gradskih bicikala (bike-share) te smanjenje komunalnih doprinosa za izgradnju niskoenergetskih i pasivnih zgrada.

Poboljšanje javne infrastrukture: zamjena zastarjele javne rasvjete energetski učinkovitijom, izgradnja niskoenergetskih vrtića te instalacija fotonaponskih sustava na krovovima javnih zgrada.

Prekogranično onečišćenje zraka: Istraživanja DHMZ-a pokazuju da je onečišćenje koje dolazi iz susjednih zemalja najveći problem, veći čak i od malih ložišta.

Brzoja kaže da je za njegovo rješavanje ključna suradnja među državama.

"Potrebno je jačati zajedničke inicijative kao što je to Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka. Revidirana EU Direktiva o kvaliteti zraka, koja uvodi strože standarde kvalitete zraka za onečišćujuće tvari do 2030., usklađene sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, predstavlja važan korak prema boljoj zaštiti zraka", tumači.

Suradnja s tri flamanska grada

Brzoja kaže da DHMZ, među ostalim, sudjeluje u projektu LIFE CityTRAQ praćenjem i radom na poboljšanju kvalitete zraka u Zagrebu uz primjenu iskustava stečenih u tri flamanska grada: Gentu, Antwerpenu i Brugesu.

"Jedna od ključnih aktivnosti projekta je prikupljanje boljih podataka o prometu, budući da u Zagrebu i drugim gradovima u Hrvatskoj nedostaju podaci o prometu unutar urbanih područja, dok su većinom dostupni podaci o autocestama i okolnim cestovnim mrežama. Ovi podaci bit će ključni za preciznije modeliranje kvalitete zraka u gradu. Trenutno se prikupljaju podaci o prometu i testiraju senzori za kvalitetu zraka koji će upotpuniti postojeću mrežu senzora u gradu. U sljedećim koracima slijedi instalacija senzora za kvalitetu zraka na nekoliko lokacija u suradnji s Gradom Zagrebom. Ovi senzori omogućit će bolje razumijevanje aktualne situacije u vezi s kvalitetom zraka i pomoći u mapiranju najugroženijih područja", tumači Brzoja.

Što čini i planira država?

Ministarstvo okoliša najavilo je da će u 2025. pokrenuti program za poboljšanje kvalitete zraka vrijedan više od 220 milijuna eura. Ministarstvo tvrdi da će u dvogodišnjem razdoblju 2025. - 2026. financirati brojne projekte koji obuhvaćaju:

- vozila s nultim emisijama za korisnike koji rade veliku kilometražu poput taksi službi ili dostavnih vozila, u ukupnoj vrijednosti od 90 milijuna eura, pri čemu će 45 milijuna biti bespovratno, a preostali dio se odnosi na, u odnosu na redovne tržišne uvjete, povoljne zajmove

- zamjenu hladnjača i kupnju nove opreme s tvarima koje ne oštećuju ozonski sloj u svrhu uklanjanja fluoriranih stakleničkih plinova u distribucijskim centrima i kod prijevoznika zamrznute robe, u ukupnoj vrijednosti od 35 milijuna eura

- energetsku obnovu obiteljskih kuća građana u riziku od energetskog siromaštva, u ukupnoj vrijednosti od 25 milijuna eura

- kupnju vozila na alternativna goriva kao i ugradnju električnih punionica, u ukupnoj vrijednosti od 53 milijuna eura

- ulaganja u zamjenu kućnih ložišta u svrhu zamjene zastarjelih kotlova u gradovima s prekoračenjima emisija, u ukupnoj vrijednosti od 10 milijuna eura

- sufinanciranje ugradnje fotonaponskih elektrana za građane, u ukupnoj vrijednosti od 10 milijuna eura.

Što čini i planira Grad Zagreb?

U Gradu Zagrebu tvrde da su unazad nekoliko godina napravili veliki iskorak u rješavanju izazova s kojim se suočavaju skoro sva urbana središta diljem Europe.

Ističu da kućna ložišta predstavljaju jedan od najvećih izvora zagađenja zraka tijekom zime, zbog čega su izrađene konkretne mjere te je u 2023. usvojen Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka 2023-2028 u sklopu kojega se upravo izrađuje inventar emisija kućnih ložišta, s ciljem preciznog utvrđivanja izvora onečišćenja i njihovih lokacija.

Također, kažu, Grad kreće s edukativnom kampanjom kako bi građane informirao i osvijestio o načinima pravilnog korištenja ložišta na drva (biomasu) te ukazao na zabranu spaljivanja otpada.

U okviru Programa suzbijanja energetskog siromaštva, izrađuje se prostorna analiza na temelju koje će se od 2026. osigurati sredstva za financiranje energetski siromašnih i ugroženih kućanstva kroz mjere energetske obnove kuća, uključujući zamjenu neučinkovitih peći i kotlova.

Zagreb poduzima i mjere za smanjenje emisija iz prometa, uključujući kompletnu modernizaciju i elektrifikaciju flote autobusa ZET-a do 2035, kao i razvoj sustava za pametno upravljanje prometom. Cilj je prioritizirati javni prijevoz, što će smanjiti emisije iz privatnih vozila.

Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Zagreba sadrži planirane mjere za povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu i prometu, instalaciju novih sustava grijanja ili zamjenu postojećih sustava te izgradnju sunčanih elektrana u zgradama u vlasništvu Grada Zagreba ili ustanova osnovanih od strane Grada Zagreba. U sklopu dosadašnjih aktivnosti energetski je obnovljeno 80 javnih zgrada, a u budućem razdoblju do 2028. predviđena je obnova dodatnih 40.

Grad Zagreb sljedeće godine planira krenuti s mjerama poticanja energetske obnove zgrada na području Grada koji će se fokusirati na poboljšanje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada i obiteljskih kuća.

Index će nastojati pratiti što se od najavljenog ostvaruje i obavještavati građane kako se mogu uključiti.