Možemo je u povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti objavio priopćenje u kojem tvrde kako je Hrvatska i dalje u problemu zbog sve veće nejednakosti i stope siromaštva.
Unatoč premijerovom neumornom ponavljanju priče o Hrvatskoj kao gospodarskom čudu, činjenica je da je Hrvatska postala zemlja sve većih nejednakosti i sve većeg siromaštva: usprkos rastu BDP-a, 50 posto ljudi u ovoj zemlji koji imaju najniži dohodak ima samo 10 posto ukupnog bogatstva, dok 10 posto najbogatijih posjeduje gotovo polovicu ukupnog bogatstva. U zadnjih osam godina vladavine HDZ-a broj starijih osoba koje žive na rubu siromaštva porastao je s 26 na 35 posto, a opća stopa siromaštva u tih osam godina nije se smanjila. Još uvijek gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske živi u riziku od siromaštva”, rekli su danas zastupnici kluba Možemo Ivana Kekin, Jelena Miloš i Damir Bakić.
Kekin: Inflacija je koristila bankama, trgovačkim lancima i telekomima
“Premijer nije spomenuo niti kome je koristila inflacija koja je punila državnu kasu, a koristila je bankama čija se neto dobit udvostručila, prehrambenoj industriji, trgovačkim lancima i telekomima koji su ostvarivali profite”, rekla je Ivana Kekin. “Hrvatska nije napravila dovoljno da prepozna profitere i očito ne zna niti ne želi pravedno upravljati povećanim državnim prihodima od inflacije na način da zajedničke resurse ulaže u smanjene socijalnih nejednakosti”, dodala je Kekin.
Jelena Miloš rekla je kako je ključan problem o kojem danas moramo pričati to što u 8 godina mandata HDZ nije uspio smanjiti siromaštvo i nejednakost, unatoč velikom rastu BDP-a koji se spominje.
Među najvažnijim mjerama za suzbijanje siromaštva i nejednakosti Možemo je istaknuo porez na ekstraprofit banaka, povećanje mirovina (2.5 posto godišnje uz redovno usklađenje), univerzalni dječji doplatak za svu djecu, povećanje socijalnih naknada, modeli priuštivog stanovanja te dostojanstvene plaće i uvjeti rada.
Bakić: Mirovine se može i mora povećati za 10 posto
“Ukupni trošak svim mirovinskih davanja u 2024. iznosi cca 8,35 milijardi eura, što je 10% projiciranog BDP-a. To je niže od prosjeka EU-a koja izdvaja 11 do 11,5 posto, a niz zemalja izdvaja i više od toga. Jasno je stoga da su mirovine apsolutno preniske i da je takva situacija neodrživa. Ono što kao Možemo! predlažemo jest da mirovine povećamo sistemski, tako da mjera tog povećanja bude iskazana ne u terminima prosječne mirovine već pune starosne mirovine.
Mirovine se treba i može povećati za 10 posto, po modelu 2,5 posto godišnje, povrh redovitih usklađenja. To je moguće i potrebno napraviti. Sva druga obećanja za brze promjene nisu ozbiljna i održiva. Svima zajedno nam je zadaća da podignemo opću razinu mirovina, barem do razine dostojanstva, i doprinesemo smanjenju socijalne nejednakosti”, rekao je Bakić o pitanju povećanja mirovina.