MARINA GALOVIĆ, predsjednica Udruge povrćara Zagreba i Zagrebačke županije, nedavno je za Dnevnik komentirala cijene mahuna koje su ove godine uvelike porasle. Prošle je godine kilogram mahuna u prosjeku stajao 5.58 eura, a pretprošle 4.40 eura, dok se ove godine njihova cijena penje i do 10 eura.

Galović je pojasnila da je problem u tome što su mahune ove godine podbacile zbog obilne kiše, leda i lošeg vremena, no kaže da na visoku cijenu utječu i drugi faktori.

"Dosta poljoprivrednika se uopće ne bavi tom kulturom i onda jedan ako ima, on ima monopol i može držati cijenu kakvu hoće. Još ako putuje do Zagreba, taj poljoprivrednik računa i putne troškove i naravno da onda cijena raste", rekla je Galović za gore spomenuti portal.

Inače, Marina Galović sa svojom obitelji vodi OPG Gala koji se nalazi u zagrebačkom kvartu Žitnjak, a zalažu se za uzgoj voća i povrća bez pesticida s naglaskom na tradiciju. Kontaktirali smo je i razgovarali s njom, a otkrila nam je koliko dugo postoje, što sve uzgajaju i koliko je izazovno raditi u jednom OPG-u.

Među prvima dobili naziv OPG

"Naš OPG postoji 75 godina, a prije 30 godina među prvima smo i dobili naziv OPG. Nalazimo se u zelenom pojasu u srcu Zagreba u kojem se proizvodi jedna četvrtina povrća Hrvatske. Na našem OPG-u radi nas petero, no planiramo širenje u budućnosti", već nam je u početku otkrila Marina.

Na svom OPG-u sade sve vrste povrća po sezonama - od mladog luka, rotkvica, svih vrsta salata, kelja, kupusa, rajčica, paprika i krastavaca do sezonskog voća poput jagoda, malina, borovnica, jabuka, krušaka, lubenica… Od povrća i voća rade i prerađevine kao što su, primjerice, ajvar, ukiseljene paprike i krastavci, sokovi i pekmezi, a sve sade po ekološkim načelima.

"Radimo po ekološkim načelima bez pesticida i s naglaskom na tradiciju. Sijemo stare sorte i želimo da nam se kupac okusom i mirisom vrati u djetinjstvo", istaknula je Marina i dodala da povrće prodaju na Zelenoj tržnici, kao i dućanima, voćarnama i restoranima, a prodaju ga i kod kuće.

Od poljoprivrede se može živjeti ako ste spremni na težak rad

Posao je to na kojemu se radi svaki dan, bez obzira na to je li ponedjeljak, srijeda, nedjelja ili blagdan, a Marina kaže da im je to primarni izvor prihoda te da se od poljoprivrede može lijepo živjeti ako ste spremni na puno odricanja te na težak fizički rad.

"Mi isključivo živimo od uzgoja povrća i voća. To nam je jedini izvor prihoda desetljećima unatrag, a nadamo se i u budućnosti, a svu proizvodnju sami financiramo od svoga rada", istaknula je Marina i dodala da im se puno lakše organizirati, s obzirom na to da to rade svi u obitelji.

"Posao je jako zahtjevan, radi se svaki dan u tjednu i godini sa smanjenim obujmom u zimskim mjesecima. Dobrom organizacijom i obiteljskom slogom uspijevamo spojiti posao, obitelj, zabavu i druženja. Sve je u dogovoru, želji za radom i uspjehom, onda ništa nije teško", kaže nam Marina.

Prostorno diskriminirani

Najveći neprijatelj svih poljoprivrednika svakako su vremenske nepogode, kaže, a priznala nam je i da su zadnjih 10 godina vremenske prilike za njih jako izazovne i teške, pogotovo jer ni grad ni država ne stoje iza njih. Naime, problem je u tome što su u Zagrebu, kako kaže, diskriminirani, te nemaju pravo na EU fondove nego samo na natječaje preko Grada, a svi natječaji su za ruralna područja.

"Nemamo protugradne mreže protiv tuče ni nove traktore jer nemamo novca za njih. Pravo na EU fondove nemamo, a državne mjere su sve usmjerene na ruralno područje, a mi smo grad. To me jako žalosti i priječi nam napredak i obnovu. Mi u gradu Zagrebu smo prostorno diskriminirani", istaknula je Marina, uz nadu da će se to uskoro i promijeniti.

Ipak, ovaj posao ne bi mijenjala ni za što, a svima savjetuje isto - da budu hrabri, ustrajni i krenu u proizvodnju hrane jer, kaže, hrana je budućnost.

"Bez svega se može živjeti, ali bez hrane ne, i kada je najgore, imate barem za sebe i za svoju obitelj", zaključila je.