Stier uoči presude bosanskim Hrvatima: "ICTY ne sudi državama, nego pojedincima"
Foto: Hina
HAŠKI sud (ICTY) ne sudi državama, nego pojedincima odgovornima za ratne zločine, izjavio je u srijedu u New Yorku hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier dok se očekuje presuda čelnicima Hrvata u BiH za zločine nad muslimanima u ratu 90-tih godina.
Stier će sudjelovati na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a o radu Haškog suda koji bi najkasnije u studenome trebao donijeti pravomoćnu presudu u predmetu "Prlić i drugi".
Šestorica Hrvata su u svibnju 2013. nepravomoćno osuđena na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH, u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i tadašnji hrvatski predsjednik Franjom Tuđmanom.
Hrvatska štitila svoje interese
Šef hrvatske diplomacije tvrdi da je vlada učinila sve da u tom predmetu zaštiti interese Hrvatske koja bi, potvrdi li sud prvostupanjsku presudu, mogla biti proglašena agresorom na BiH.
"Sud je stvoren ne da sudi državama i ne da stvori novo pravo, nego da se drži norme postojećeg međunarodnog humanitarnog prava. Na tom standardu Hrvatska inzistira", rekao je Stier novinarima.
VS štiti globalni mir
Dodao je kako će članicama VS-a poručiti da se ICTY mora držati statuta i mandata VS-a, osobito u pogledu udruženog zločinačkog pothvata koji se ne smije preširoko tumačiti.
"Sud mora provoditi standarde međunarodnog prava, a ne kreirati nove. To se posebno odnosi na statut udruženog zločinačkog pothvata koji se ne smije ekstenzivno tumačiti, jer bi u tom slučaju svaka legitimna vojna akcija bila dovedena u pitanje", dodao je.
Stier smatra da bi takva interpretacija kompromitirala zadaću VS-a da održava globalni mir i sigurnost i onemogućila legitimne vojne intervencije.
"To je važno ne samo za Hrvatsku, nego i za NATO, EU i stalne članice VS-a", rekao je.
Stier će se odvojeno sastati s predstavnicima nekih stalnih članica VS-a nakon sjednice Vijeća o izvješću predsjednika ICTY-a Carmela Agiusa i predsjednika Rezidualnog mehanizma UN-a za međunarodne kaznene sudove Theodora Merona, koje uključuje i izvješće glavnog tužitelja Sergea Brammertza.
111 godina zatvora za šestorku u Haagu
Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-1994. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Hrvatske, uključujući predsjednika Franju Tuđmana.
Cilj tog udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.