DOM naroda parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine dao je konačnu suglasnost za kreditni aranžman s Kinom kojim bi se osiguralo financiranje gradnje novog bloka termoelektrane u Tuzli, a takva odluka uslijedila je unatoč upozorenjima Europske unije kako je riječ o financijski problematičnom i ekološki štetnom projektu.
Zastupnici u Domu naroda velikom su većinom u ponedjeljak navečer glasovali za odluku kakvu je 7. ožujka donio i Zastupnički dom entitetskog parlamenta po kojoj će se Elektroprivreda BiH kao investitor zadužiti kod kineske državne Izvozno-uvozne banke (EXIM) za 614 milijuna eura, a jamac za vraćanje cjelokupnog kredita bit će Federacija BiH.
Kredit bi se vraćao kroz 20 godina
Kredit bi se vraćao kroz 20 godina s tim da predviđa petogodišnji poček, a novi blok gradile bi kineske tvrtke.
Projekt gradnje Bloka VII Termoelektrane Tuzla kapitalna je investicija u elektroenergetski sektor BiH. Riječ je o gradnji postrojenja instalirane snage od 450 MW, koji bi zamijenio tri dotrajala bloka izgrađena prije gotovo pola stoljeća. Godišnje bi proizvodio 2756 GWh električne energije.
No i novi blok tuzlanske termoelektrane električnu bi energiju proizvodio spaljivanjem lignita, a takva tehnologija podrazumijeva i velike investicije u postrojenja za prečišćavanje isparenja, ali i u odlagališta šljake.
Zagovornici projekta tvrde kako je njegova gradnja jedini način da BiH zadrži energetsku neovisnost, odnosno da nastavi biti izvoznikom električne energije, no iz tijela EU stigla su upozorenja kako je to problematična tvrdnja iz cijelog niza razloga.
Prema pravilima EU državna jamstva za ovakve projekte mogu iznositi najviše do 80 posto kredita, a sve iznad toga smatra se nedopuštenom državnom pomoći. Stajalište je Bruxellesa kako Kina izdašno financira ovakve projekte ne postavljajući previše pitanja, jer na taj način postupno uvlači zemlje kakva je BiH u dužničko ropstvo i širi svoj ekonomski, ali i politički utjecaj u Europi.
Hahn kaže da se radi o apsurdnoj odluci
Drugi problem je činjenica da BiH investira u termoelektranu na ugljen i to uz državne poticaje, unatoč preporukama Unije za ulaganja u obnovljive izvore električne energije.
Europski povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn je tijekom prošlotjednog posjeta Sarajevu upozorio kako je potpuno apsurdno da BiH, istodobno kada "gura" planove za gradnju termoelektrana, uskraćuje poticaje za, primjerice, gradnju vjetroelektrana. Istaknuo je kako je rasprava o Bloku VII zapravo poziv na buđenje svima u BiH.
"Pitanje proizvodnje električne energije neminovno je povezano sa značajnim brojem radnih mjesta, ali neovisno o tome, i dalje sam čvrsto uvjeren da su ispunjavanje klimatskih ciljeva i svega onoga što je vezano za klimu stvari koje zemlje poput BiH moraju rješavati", kazao je Hahn podsjećajući kako 16 postojećih termoelektrana na području zapadnog Balkana više zagađuje zrak nego 250 sličnih postrojenja kakva postoje na teritoriju država-članica EU.
Zbog planova za gradnju Bloka VII Energetska zajednica (EC), koja okuplja države-članice EU te potencijalne kandidatkinje, otvorila je preliminarni postupak protiv BiH zbog kršenja zajedničkih pravila o energetskom tržištu.