Ako je suditi prema izjavama premijera Andreja Plenkovića, uvođenje vojnog roka ne bi se trebalo odgoditi. Tema vojnog roka aktualizirana je uz najnovije prepirke Plenkovića i ministra obrane Ivana Anušića s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
>>Upitan početak uvođenja vojnog roka
Ministar obrane Ivan Anušić prošlog je tjedna u više navrata rekao kako su Ministarstvo obrane i Oružane snage u potpunosti spremni provoditi temeljnu vojnu obuku već od 1. siječnja 2025.
Rekao je i da je prijedlog izmjena Zakona o obrani gotov i upućen na vladu, ali da se ništa neće raditi dok ne prođu predsjednički izbori. Kazao je da ponašanje Milanovića dovodi u pitanje normalno funkcioniranje Oružanih snaga, poručivši kako neće dopustiti da itko vrši pritisak i zloupotrebljava ih, te je najavio zakonske izmjene koje bi jasnije definirale ovlasti predsjednika.
Milanović tražio hitno sazivanje Vijeća za obranu
Dovelo je to do konstrukta kako se odgađa uvođenje vojnog roka. Reagirao je Milanović koji je zatražio hitno sazivanje sjednice Vijeća za obranu. Predsjednik Milanović je u pismu, među ostalim, ocijenio "neprimjerenim i neozbiljnim" to što je kao vrhovni zapovjednik OS-a RH iz medija doznao da vlada namjerava odgoditi uvođenje obveznog vojnog roka.
Milanoviću je odgovorio MORH kako neće doći do odgađanja uvođenja vojnog roka. "Uopće ne znam odakle ta tema o odgodi", prokomentirao je danas Plenković te dodao da "zlokobni kršitelj Ustava" reagira na neke medijske članke kojima on ne vidi temelj.
>>Plenković: Ne znam odakle tema o odgodi vojnog roka. Ideja je da krene 2025.
"Kad vlada bude spremna, ići će u zakonski prijedlog koji će sabor usvojiti. Ideja je da to sve bude u funkciji od početka iduće godine", rekao je premijer Plenković. Podsjetimo, već ranije je iskomunicirano da su instruktori spremni i da postoje tri lokacije za smještaj ročnika te se očekivalo da će biti upućeno između 17 i 18 tisuća poziva hrvatskim mladićima starijima od 18 godina.
Tabak: Nije jasno što vlada želi
No može li HDZ uvesti vojni rok bez Milanovića? Tema je to o kojoj smo popričali s vojnim analitičarom i urednikom portala Obris Igorom Tabakom.
"To zapravo ovisi o tome što se uopće misli izvesti. A to nije jasno. Naime, Ministarstvo obrane i vlada nisu izašli s jasnim konceptom, možda jesu Milanoviću, ali nisu široj javnosti. Nije jasno misle li samo na odmrzavanje služenja vojne obveze - kako je to bilo u prošlosti, pa samo nešto modificirati - ili se uvodi nešto novo.
Ta dva modela traže i različite postupke. Jasno je da prema Ustavu svi građani imaju obavezu pridonositi obrani suvereniteta države, ali način na koji će se to izvesti tek treba zakonski regulirati. O tome se čulo vrlo malo", kaže.
"Sadržaj je nejasan, ali ozbiljniji zahvati traže suglasnost predsjednika"
"Jasno je da ta tema dospijeva u predizborni kontekst i koristi se za dnevna prepucavanja na najprizemnijoj političkoj razini, ali sadržaj tih navodnih želja vlade i Ministarstva je potpuno nejasan, a samim tim se postavlja pitanje koja je procedura koja bi trebala biti u saboru.
Naravno da svi ozbiljniji zakonodavni zahvati traže suglasnost predsjednika Republike, ne samo na području vojnih ili vanjskopolitičkih tema. Ako takve suglasnosti nema, potrebna je puno veća većina za izglasavanje zakonskih promjena i to je onda puno, puno teže nego ako postoji elementarna razina komunikacije i suglasja", govori Tabak.
"Svađa između predsjednika i vlade je nevjerojatna"
Pitamo ga kakva je uloga Vijeća za obranu koje spominje Milanović.
"Ono je vrlo formalna stvar, to je konzultativno tijelo u kojem se nalazi čitav državni vrh baš da bi se tematski mogle razjasniti obrambene teme koje bi išle u primjenu. Nažalost, takav skup već dugo u Hrvatskoj nije održan, isto kao što se dugo nije sastalo Vijeće za nacionalnu sigurnost.
To je još jedan od aspekata te nevjerojatne svađe između državnog poglavara i vlade, odnosno njezinih ministarstva, što koči čitavu državu, koja je uvelike koncipirana pretpostavljajući normalnu razinu komunikacije i suradnje najviših vrhova državne vlasti", objasnio je Tabak,
"Jasno je da se čeka rezultat predsjedničkih izbora"
Zaključio je kako je sam Anušić prije koji dan naglasio da treba postići političko suglasje i da tek onda treba ići u primjenu toga što se dogovori.
"Kad se u ovako zaoštrenim odnosima ne komunicira uživo, a na pisma se praktički ne odgovara, jasno je kako ta situacija uopće nije dobra za ozbiljnije poteze i promjene u sferama gdje takvo suglasje mora postojati.
Samim tim prilično je jasno da zapravo čitava tema u Hrvatskoj nije neposredno na stolu za provedbu, nego itekako čeka rezultat predsjedničkih izbora, nadajući se da bi se s novim budućim obnašateljem dužnosti predsjednika Republike moglo lakše komunicirati", kazao je Tabak, vojni analitičar i urednik portala Obris.