Panna cotta je tradicionalni talijanski desert koji nalikuje pudingu. Iako se najčešće poslužuje u restoranima i slastičarnicama, zapravo je jako jednostavan za pripremu kod kuće. Ovaj desert nastao je u mondenoj vinogradskoj regiji sjeverne Italije Pijemontu, u pokrajini Langhe, a u doslovnom prijevodu s talijanskog znači "kuhana krema".
Nastao je kao kombinacija vrhnja i šećera, aromatiziran sjemenkama vanilije, a karakterizira ga čvrst oblik čaše ili malog, okruglog kalupa u kojemu se formira dok se hladi. Osim što je lagana i ukusna, panna cotta je omiljena slastica diljem svijeta i zbog jednostavnosti pripreme. Blag, mliječni okus i brojne mogućnosti pripreme, poput nadjeva od karamele, otopljene čokolade ili kombinacija s voćem, čine ju idealnim desertom na žlicu za svako doba godine.
Kako je nastao ovaj desert
Iako podrijetlo ovog deserta nije sa sigurnošću određeno, knjige recepata kažu da potječe iz Pijemonta, s prvim datumom spominjanja u 1920. godini, kada ga je pripremala jedna mađarica u pijemontskoj regiji Langhe. Prvi dokazi o panna cotti kakvu danas poznajemo zapravo datiraju iz 1960-ih, kada je Ettore Songia, glavni kuhar u restoranu I tre citroni, prvi stavio recept na jelovnik.
Iako se ovaj se desert u Italiji pripremao pod imenom panna cotta, po sličnoj se recepturi i formi pripremao i u drugim zemljama, i to još od srednjeg vijeka. U Danskoj je tako poznat pod nazivom moos hwit, u Mađarskoj kao krémes, a u Francuskoj kao blanc manger.
Koja je razlika između pudinga i panna cotte?
Panna cotta je desert koji se priprema od mlijeka, vrhnja, šećera i želatine. U originalnom se receptu nije spominjala želatina, no s vremenom je ova verzija postala popularna i općeprihvaćena.
Puding je desert koji se priprema od mlijeka, žutanjaka, šećera i škroba, a za njegovo se zgušnjavanje koriste žutanjci i škrob, a ne želatina kao u panna cotti. Puding je teksturom puno gušći, a površina mu je vrlo glatka, dok je panna cotta meka, prozračna i topi se u ustima te nema karakterističan sjaj kao što je slučaj kod pudinga.
Kako se priprema
Za pripremu panna cotte bit će vam potrebno: 500 mililitara slatkog vrhnja, 1 štapić (mahuna) vanilije, 8 listića želatine i 80 grama šećera.
Pripremu počnite stavljanjem listića želatine u hladnu vodu na 10-15 minuta. Mahunu vanilije razrežite po dužini i nožem iz nje izgrebite sjemenke. U međuvremenu u lonac srednje veličine stavite slatko vrhnje, dodajte šećer, sjemenke i mahunu vanilije.
Zagrijavajte na slabijoj vatri do trenutka kada kreće vrenje, a onda prekinite zagrijavanje i stavite lonac sa strane. Kada se želatina otopi, iscijedite je od vode i dodajte u tekućinu s vrhnjem koju ste zagrijavali te miješajte dok se želatina potpuno ne istopi.
Pripremite okrugle kalupe kapaciteta 150 ml, napunite ih panna cottom i ostavite u hladnjaku na barem 5 sati. Kada su se deserti formirali i stisnuli, svaki kalup uronite u kipuću vodu na nekoliko sekundi i izokrenite u tanjur. Opcije za serviranje i dekoraciju su brojne: panna cottu možete servirati samu ili s nekim umakom po želji, poput karamele, otopljene čokolade ili nadjeva od voća.
Niže donosimo i nekoliko provjerenih recepata za panna cottu koje možete isprobati kod kuće, a svakako isprobajte i neki nadjev po svom izboru i javite dojmove!
Recept za klasičnu verziju ovog deserta pogledajte ovdje, a predlažemo da isprobate i čokoladnu verziju, panna cottu s kavom, proljetnu panna cottu s jagodama i ružom , panna cottu s domaćom marmeladom od divljih naranči i mrkve ili pravu ljetnu poslasticu, panna cottu od kokosa.