O BRUNCHU smo prvo slušali u američkim filmovima i serijama, a onda se prije nekoliko godina brunchevanje preselilo k nama pa ga imamo prilike i doživjeti. Mahom je to skup sport jer po glavi u Zagrebu, a još manje po obali (po drugim dijelovima države ga nećete baš tako lako upiknuti), nećete proći ništa manje negoli što biste da idete na klasičan ručak.
Pa mimoza, pa tost s avokadom, pa kajgana s tko zna čim, pa je jutro i ne može se bez kave, i tako se malo po malo dođe do iznosa koji vam iz džepa bez da ste se okrenuli izbije sto-dvjesto kuna, ovisno koliko mimoza ste popili pa vam je sukladno tome porasla i rasipnost.
Zvuči kao nešto nastalo nedavno, ali nije to baš tako
Malo smo istražili kad je brunch nastao. Drevni internetski zapisi objašnjavaju kako je riječ "brunch" kombinacija doručka i ručka (eng. breakfast-doručak i lunch-ručak), a između tog dvoje se i jede. Neki ga definiraju kao kasni doručak, neki kao rani ručak. Prvi put se pojavio krajem 19. stoljeća u Engleskoj i čini se da je rođen u redovima britanskih viših klasa.
Nedjeljom su bogate obitelji svojim slugama davale slobodan dan, no tek nakon što su ih natjerali da pripreme obrok na bazi švedskog stola iz kojeg su njihovi poslodavci mogli jesti ostatak dana. U rubrici "Moderno i sezonski" satiričnog časopisa Punch u izdanju iz 1896. godine, o brunchu se pisalo ovako:
"Da bismo danas bili moderni, moramo 'brunchati'. Zaista izvrsna riječ koju je, usput rečeno, prošle godine uveo g. Guy Beringer u danas ugašenom Hunter’s Weeklyju, a označava kombinirani doručak i ručak. Na Oxfordu je, međutim, prije dvije godine povučena važna razlika - kombinacija obroka. Kada je bliži uobičajeni sat za doručak, tada je to brunch, a bliži za ručak je blanch. Molimo vas, nemojte ovo zaboraviti."
Jedno vrijeme se brunch češće vezao uz vikend, možda zato što su to dani kojima se može malo duže spavati, no postao je uobičajen svim danima u tjednu, pa se tako na brunchu može obaviti ležerni poslovni sastanak ili kratko druženje s kolegama ili prijateljima u pauzi od posla.
Što se najčešće bruncha?
Tipični brunch nekad je kombinirao slatka jela poput palačinki, tosta ili vafla sa slanim jelima koja obično imaju jaje kao fokus na tanjuru. Jedno od tipičnih jela za brunch su jaja Benedikt, koja se pripremaju od poširanih jaja na engleskom muffinu i prženom slaninom, a sve skupa je preliveno hollandaise umakom (eto nam odgovora zašto brunch košta kao dragi kamen).
U zadnje vrijeme raspon jela sve je širi, pa u igru ulaze i razni kroasani, sendviči, kako otvoreni tako i zatvoreni, kanapei s dimljenim lososom, kuhanom šunkom, pa i biftekom. U svakom slučaju - kombinacijama ovdje nema kraja, a sve više se mogu naći varijante za vegane, vegetarijance i celijakičare.
Gdje se u Zagrebu može pojesti brunch
Broom 44 na Dolcu je konstantno krcat, a moramo priznati da im je hrana baš uredna i fina, pomalo hipsterska. Plus je što otvaraju stvarno rano, primjerice ovog ljeta na njihovu terasu znali smo sjesti već u 6:30, kad otvaraju, a rijetko u to doba radi bilo koji kafić. Sad je malo hladnije, ali usred kolovoza promatrati kako na glavnoj zagrebačkoj tržnici dok još izlazi sunce kreće vreva uz šalicu dobre kave i doručak (malo kasnije brunch) je divota.
>> Malo više o Broomu 44 i što smo točno tamo jeli
Eggspress koji se trenutno smjestio u Vlaškoj nas je malo razočarao. Kako samo ime kaže, sve se vrti oko jaja, a nas nisu baš oborila s nogu. Više o našem posjetu Eggspressu možete pročitati na ovom linku.
Fetiš u Bauerovoj koji volimo i Melt u Radićevoj koji nam nije možda baš toliko drag drže hranu bez glutena pa će dobro doći celijakičarima, a postoji i par pekarnica koje nude obrok u stilu bruncha, glutenskih doduše.
Balance je majstorska sourdough pekarnica otvorena prije otprilike pola godine na Bijeničkoj pa je razveselila stanovnike sjevernih kvartova koji pri ruci nisu imali ovako nešto. Drže pizze, kroasane, cruffine i zapravo standardnu ponudu kakva je in u modernim sourdough pekarnicama današnjice, a postoji i opcija da pojedete brunch u miru na njihovoj terasi ili unutra kad malo zahladi.
Bread Club i Korica već su dobro poznate pekarnice koje imaju više lokacija po gradu, a u nekima od njih možete sjesti i pojesti, pa i popiti kavu. Nije to brunch u punoj veličini, no imaju sva ta prigodna slatka i slana peciva koja definitivno posluže svrsi, osim ako baš želite poširana jaja. Simpatična peciva ima i Noelova pekarnica dva ulaza od samog restorana (kod džamije), a nama su se posebno svidjele slastice.