KAD SMO suprug i ja odlučili ostati u Vrbovskom, u našem Gorskom kotaru i preurediti staru, naslijeđenu kuću, otvorili smo portal u prošlost. Kod preuređenja stare kuće pronašli smo mnoge predmete, posuđe, fotografije, dokumente, knjige... A u ladici jednog prašnjavog pisaćeg stola nalazile su se i dvije bilježnice rukom ispisanih kuharskih recepata.
Sjećam se prvog listanja tih bilježnica koje kao da su čekale da budu pronađene kako bi nam kroz recepte ispričale priču o životu i hrani nekog prošlog doba. Jedna bilježnica ima sačuvane korice i naslovljena je kao Kuharica Merice Majetić, a druga je izgledom starija i moguće da je pripadala prabaki mog supruga, Franciski.
Merica (Marija) Majetić bila je najstarije dijete u obitelji suprugovog pradjeda Ivana Majetića. Kao djevojčica je pomagala majci te zapisivala recepte. Kasnije se udala za Bogdana Bunetu, pomorskog kapetana u Bokeljskoj mornarici.
Na nekoliko mjesta u kuharicama se nalazi recept koji je Bogdan zapisao i potpisao se uz neku napomenu ili pozdrav. Izgleda da je istinita ona o ljubavi koja ide kroz želudac. Bogdan je bio iz imućne obitelji trgovaca pa je moj pokojni svekar zapisao i priču kako ih je kočija s četiri bijela konja iz Vrbovskog vozila na operu u Beč.
Pradjed i prabaka Majetić 1903. godine su, nakon što su u SAD-u stekli neki imetak, kupili kuću, zemlju i šumu, te se vratili u Vrbovsko. 1906. godine u ovoj kući otvaraju gostionu koja je, kako piše u obiteljskim zabilješkama, bila poznato okupljalište elitnijeg društva iz Vrbovskog i okolice, a kuhinja prabake Franciske bila je na osobitom glasu.
Kuharice ispisane krasopisom, dopisivane s dva-tri rukopisa, pune mrlja od tinte i znakova vremena, sadrže raznovrsne zaboravljene recepte, svaki od njih po nečemu je poseban. Nalazim recepte za mahune u šećeru koje su se tako spremale za zimu ili pekmez od zelene rajčice koji je “jako dobar za bijelu tortu”.
Dizana tijesta su fantastična kada ih se radi po ovim receptima pa tako krafne i buhtle više ni ne radim drugačije nego kako je zapisano prije stotinjak godina. Namirnice za kuhanje su one koje su tada bile dostupne: mast, maslac, brašno, šećer, med, bademi, orasi, čokolada, meso divljači, junetina, zečetina, pačje meso, sir, mlijeko, gljive, puno povrća te prilozi u obliku knedli, okruglica ili krumpira. Postoje i recepti za iznutrice pa se navode tripice, mozak, pluća…
Kuharice kroz recepte pričaju i o tadašnjem životu pa tako postoji recept za izradu domaćeg sapuna, piva, raznih likera, sirupa, vina, pekmeza i spremanja povrća ili voća za zimu. Postoji i nekoliko recepata za ratni kolač i ratnu tortu.
Ove dvije bilježnice predstavljaju više od samih recepata, one su prava škrinjica s blagom. Dopustit ću da mi pričaju svoju priču kako bih ju mogla ispričati vama.
Pržene šljive
Jedan od prvih recepata koji sam poželjela isprobati iz stare, rukom pisane bilježnice bio je upravo ovaj za pržene šljive. Privukao me jer je zapisan na papiru koji je umetnut između ostalih stranica i izgledom, rekla bih, stariji od ostalih.
Papir na kojem je zapisan je žut, iskrzanih rubova od korištenja i listanja, a rukopis je prekrasan. Pržene šljive su na oko jednostavno i po ničemu posebno, ali ipak drugačije i neočekivano ukusno slatko jelo. Priprema se sa sušenim šljivama koje se napune oguljenim bademima.
Sama priprema ima dvije etape jer najprije treba pripremiti bademe, ali neka vas ne obeshrabri jer vam neće oduzeti puno vremena, a razveselit ćete se ovim slatkim jelom. Ako ste ljubitelji zimskih okusa poput fritula, kroštula ili kompota od šljiva, ovo je pravi recept za vas da ga isprobate.
Okus ovih prženih šljiva je kao da jedete fritule punjene pekmezom ili kombinaciju fritule i knedle sa šljivama. Badem unutar šljive daje dozu hrskavosti, a cimet sjajno nadopunjuje ovu kombinaciju. OVDJE pogledajte kako ih pripremiti.
Ako isprobate ovaj recept, svakako fotkajte rezultat i objavite u našoj Facebook grupi Index Recepti: Što ste danas kuhali?
Lajkajte Index Recepte na Fejsu za brdo jednostavnih i testirano odličnih recepata koje možete isprobati kod kuće svaki dan.