KADA djecu kroz odrastanje iznevjere važne osobe, najčešće roditelji, to može dovesti do izazova u odnosima, poput nepovjerenja. Teško djetinjstvo može također uzrokovati probleme vezane uz raspoloženje, tjeskobu, napetost i stres. Posljedice takvog odrastanja ponekad se ne vide odmah, već se tek mogu prepoznati u odrasloj životnoj dobi.
Psiholog Seth J. Gillihan za portal Psychology Today izdvojio je 13 primjera koji ukazuju na to da je neka odrasla osoba odrastala u kućanstvu u kojem najčešće nije imala sve što je trebala za sretno djetinjstvo.
Gillihan je ove primjere izdvojio prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, ali i vlastitim zapažanjima tijekom terapijske prakse.
Teško se opuštate: Osjećate potrebu da stalno budete produktivni. Ako imate slobodan trenutak, tražite način da ga popunite. Opuštanje djeluje kao spuštanje obrane, a spuštanje garda ne čini vam se sigurnim.
Lakše vam je raditi nego se odmarati: Slično, imate problema s uživanjem u praznicima, vikendima ili odmorima. Slobodno vrijeme za vas znači više vremena za nemir i nelagodu. Oslobađanje od toga dolazi tek povratkom u radnu rutinu.
Teško stječete povjerenje u nekoga, a lako ga gubite: Rano ste naučili da je jedina osoba na koju zaista možete računati – vi sami. Ne očekujete da će drugi biti pouzdani i sigurni ste da će vas prije ili kasnije razočarati, čak i oni koji su vam dosad uvijek bili tu.
Uvijek čekate da se dogodi nešto loše: U većini životnih situacija očekujete loš završetak, da će se stvari raspasti na poslu ili u školi, ili da ćete dobiti onaj telefonski poziv koji će vam zauvijek promijeniti život. Ponekad se, kada sve ide dobro, osjećate nelagodu. Na neki način, stalno čekate da vas najgore iznenadi, baš kao što je to činilo kad ste bili dijete.
Ne znate kako se nositi sa snažnim emocijama: To mogu biti vaše ili tuđe emocije, a mogu biti negativne poput ljutnje ili tuge, ali i pozitivne poput uzbuđenja. Možda ste rano naučili da snažne emocije često ne završavaju dobro, pa više volite postojati u relativno neutralnom rasponu.
Jako ste osjetljivi na tuđe emocije: Ne želite se suočiti s tuđom ljutnjom, ljubomorom ili nekom drugom teškom emocijom, jer znate da se one mogu razviti u nešto gore. Kao rezultat toga, stalno procjenjujete kako se ljudi oko vas osjećaju.
Ulažete veliki trud u sprječavanje problema: Ne samo da ste svjesni tuđih emocija, nego poduzimate sve da osigurate kako se problem ne bi pogoršao. Još uvijek pokušavate pronaći sigurnost i stabilnost koje ste žudjeli kao dijete.
Vi ste oni koji uvijek popravljaju probleme: Kada se pojavi problem, odmah uskačete da ga riješite. Teško vam je opustiti se dok situacija nije pod kontrolom.
Preferirate kontrolu: Radije biste nešto napravili sami nego da zadatak date nekome drugome, iako je to više posla za vas, barem znate da će biti obavljeno ispravno. Oslobađanje kontrole za vas znači povjerenje i mogućnost razočaranja.
Teško vam je osjećati se sigurno u vezama: Često se brinete da će prijatelji ili romantični partneri izgubiti interes ili vas izdati. Vaši su rani odnosi bili nepredvidivi, pa jednostavno ne možete prestati očekivati više istog. Ponekad čak prekinete vezu prije vremena, odlazite prije nego što budete ostavljeni.
Skloni ste napadima panike kada ste pod velikim stresom: Taj isti osjećaj nesigurnosti može se pojaviti kao panika kada se osjećate preopterećeno ili čak ničim izazvan. Možda doživljavate iznenadne napadaje snažne tjeskobe i teško vam je koncentrirati se na bilo što drugo. Možda se čak borite s vožnjom ili izlaskom iz kuće.
Skloni ste ugađanju drugima: Nesretni ljudi donijeli su vam mnogo boli, pa se trudite sve kako biste ih usrećili. Spremni ste žrtvovati vlastite želje i potrebe kako biste drugima dali ono što mislite da žele.
Ne vjerujete da će bilo što dobro dugo trajati: Nosite u sebi implicitno temeljno uvjerenje da ništa dobro ne traje dugo, temeljeno na bolnim iskustvima razočaranja iz djetinjstva. Vaš um ima tendenciju odbacivati sve pozitivno kao iznimke koje će uskoro nestati.