JE LI zagorena i bilo kakva hrana s grila opasna i nezdrava, rasprava je koja nikad ne završava. Neki tvrde da je konzumacija takve hrane iznimno opasna za zdravlje, dok drugi ne vide problem. Upitali smo Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koliko je zapravo zagorena hrana štetna i treba li je izbjegavati. Odgovor nam je pružila predstavnica Europske agencije za sigurnost hrane u HAPIH-u dr. sc. Jasenka Petrić.
Izbjegavajte zagorenu hranu
Kako doznajemo od dr. sc. Petrić, u prehrani bi svakako trebalo izbjegavati dijelove hrane koji su zagoreni jer upućuju na prisutnost veće količine akrilamida. Akrilamid je kemijski spoj koji se može formirati pri povišenim temperaturama u hrani bogatoj škrobom te je potencijalno štetan za zdravlje ako se dulje konzumira. Nastaje tijekom dulje termičke obrade na temperaturama iznad 120°C (naprimjer tijekom prženja ili pečenja) iz prirodnih sastojaka hrane kao što su šećeri i aminokiseline.
Akrilamid - tamna strana kruha
Hrana u kojoj se akrilamid najčešće može naći su kruh, prženi krumpir, čips, pahuljice, keksi, krekeri, kava i sl. Nemoguće ga je u potpunosti ukloniti iz termički obrađene hrane koja sadrži škrob, ali je moguće smanjiti njegovu količinu pažljivijom i raznovrsnijom termičkom obradom.
Na što treba paziti
Da bismo unos akrilamida sveli na minimum, ne preporučuje se hranu bogatu škrobom (krumpir, različiti proizvodi od tijesta) pržiti ili peći nakon što je postigla zlatno žutu boju.
Pazite da sirovi krumpir skladištite na tamnom i hladnom mjestu, na temperaturama iznad 6°C, kako bi se izbjeglo stvaranje velikih količina slobodnih šećera u krumpiru, pogotovo ako ga namjeravate pripremati na visokim temperaturama prženja ili pečenja.