Jesu li kukci hrana budućnosti?

Foto: Shutterstock

OSIM što su neprocjenjivi oprašivači usjeva i biljaka, učinkoviti razlagači otpada i ključni regulatori ekosustava, kukci mogu biti dio zdrave, održive i pristupačne prehrane za ljude i životinje. Budući da svjetska populacija raste, bit će izazov zadovoljiti svačije prehrambene potrebe tradicionalnim izvorima proteina. Očekuje se da će se globalna populacija povećati za 2 milijarde ljudi u sljedećih 30 godina, pa će se i proizvodnja mesa vjerojatno morati udvostručiti kako bi se zadovoljila potražnja.

Međutim, moramo razmišljati o značajnom utjecaju koji bi to imalo na okoliš jer znamo da je za uzgoj stoke potrebno puno zemlje - oko 70% ukupne površine koja se koristi za poljoprivredu - a usto stoka emitira do 18% svih emisija stakleničkih plinova koji uništavaju naš planet i dovode do globalnog zatopljenja.

S druge strane, ako Europska unija želi ispuniti postavljene ciljeve održivog razvoja i zaustavljanje negativnih klimatskih promjena, moraju se početi tražiti drugi izvori proteina. Danas se već zna da se jestivi kukci mogu uzgajati korištenjem 50% do 90% manje zemlje u odnosu na uzgoj stoke i da proizvode oko 100 puta manje emisija stakleničkih plinova. Nadalje, kukce se može hraniti organskim otpadom - hranom koju inače bacamo. 

Hranjiva alternativa klasičnom mesu?

Iako točan nutritivni sadržaj insekata ovisi o njihovoj vrsti, prehrani i stadiju životnog ciklusa, kukci mogu osigurati visokokvalitetne proteine ​​i hranjive tvari za ljude i životinje koji su istovrijedni onima koje daju tradicionalno meso i riba. Bogati su i vlaknima i mikronutrijentima poput bakra, željeza i magnezija. Međutim, rizik od alergije na konzumaciju insekata uvelike varira, ovisno o vrsti koja se konzumira. Kako bi oni tek trebali postati novi izvor prehrane u Europi, nužna su istraživanja kojima bi se utvrdila osjetljivost stanovništva na pojedine vrste.

Jestivi kukci i održivost: zeleni izvor proteina?

Proizvodnja i konzumiranje insekata smatraju se iznimno važnim i potrebnim. U prosjeku kukci mogu pretvoriti 2 kg hrane koju pojedu u 1 kg obroka za nas, dok je govedu za to potrebno približno 8 kg hrane. Kad se sjetimo koliko manje stakleničkih plinova proizvode kukci, prevaga opet ide na njihovu stranu. 

Tradicionalna hrana u zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike

Uobičajena je zabluda na našim prostorima da se kukce konzumira u vrijeme gladi, ali u većini slučajeva njih se konzumira zbog njihova okusa. Neke vrste insekata, poput gusjenica mopane u južnoj Africi, često se prodaju u luksuznim restoranima kao skupa poslastica.

Europska regulativa

Nama, ali i životinjama potrebni su novi izvori proteina. Ne čudi stoga da je Europska komisija u lipnju 2021. odobrila stavljanje suhih ličinki brašnara na popis hrane koja je sigurna za konzumiranje, čime je brašnar postao prvi jestivi insekt odobren za ljudsku konzumaciju u Europskoj uniji. Ubrzo nakon toga na popis je uvršten i skakavac (Locusta migratoria), a 10. veljače ove godine Komisija je odobrila stavljanje na tržište trećeg kukca - kućnog cvrčka (Acheta domesticus).

Ovi su kukci namijenjeni za stavljanje na tržište kao grickalice, sastojci prehrambenih proizvoda u dehidriranom ili zamrznutom obliku ili pak kao prašak. Europskoj komisiji su podneseni zahtjevi za odobrenje još devet vrsta kukaca.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.