Pandemija je donijela mnoge promjene u svakodnevni život, uključujući i prijelaz s uredskog rada na rad od kuće. Dok su neki s nestrpljenjem čekali povratak u ured zbog interakcije s kolegama, drugi su uživali u radu iz udobnosti doma. Međutim, jedno je jasno: gotovo nitko nije poželio povratak dugim svakodnevnim putovanjima na posao.
Putovanje na posao, osobito ako traje dulje, postalo je jedan od najnepoželjnijih dijelova radnog dana. Upravo to putovanje, prema najnovijim istraživanjima, može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje. Naime, nedavno objavljeno znanstveno istraživanje otkrilo je povezanost između duljine putovanja na posao i simptoma depresije. Ova studija dolazi iz Južne Koreje, ali nalazi su u skladu s ranijim istraživanjima provedenima u Kini i Južnoj Americi.
Povezanost dugog putovanja i depresije
Istraživanje koje je proveo tim pod vodstvom dr. Dong-Wook Leeja obuhvatilo je više od 23.000 zaposlenih osoba u dobi od 20 do 59 godina. Cilj je bio ispitati povezanost između vremena provedenog na putu do posla i simptoma depresije, uzimajući u obzir i druge čimbenike koji bi mogli pridonijeti depresiji, poput spola, dobi, obrazovanja, prihoda, bračnog statusa, djece, zanimanja, radnog vremena i rada u smjenama.
Nakon što su prilagodili rezultate za sve ove varijable, istraživači su otkrili da su osobe čije putovanje na posao traje dulje od sat vremena imale 16% veću vjerojatnost da će patiti od kliničke depresije u usporedbi s onima čiji put traje manje od 30 minuta.
Ovaj podatak ukazuje na značajan rizik povezan s dugotrajnim putovanjem, ali valja napomenuti da studija ima korelacijski karakter. To znači da su istraživači ispitivali odnos između duljine putovanja i simptoma depresije, ali nisu mogli utvrditi koji čimbenik izravno uzrokuje ovaj odnos. Drugim riječima, duljina putovanja može biti jedan od faktora koji doprinosi depresiji, no moguće je da postoje i drugi čimbenici koji su povezani s putovanjem, a koji nisu bili istraženi u ovoj studiji.
Nedostatak slobodnog vremena i posljedice na mentalno zdravlje
Jedan od ključnih čimbenika koji mogu pridonijeti ovom problemu jest nedostatak slobodnog vremena. Ljudi koji dugo putuju na posao često imaju manje vremena za opuštanje, bavljenje hobijima ili fizičkom aktivnošću, što su ključni načini borbe protiv stresa. Osim toga, manje vremena za spavanje i fizički odmor može povećati fizički umor, što dodatno pogoršava simptome depresije.
Istraživači također naglašavaju kako osobe koje imaju duža putovanja imaju manje vremena za usvajanje zdravih životnih navika. Primjerice, redovita tjelovježba, koja je jedan od najpoznatijih načina borbe protiv depresije, često pati zbog nedostatka vremena. Duga putovanja iscrpljuju i ostavljaju malo energije za aktivnosti koje pomažu u održavanju mentalnog i fizičkog zdravlja, čime se stvara začarani krug između putovanja i lošeg psihofizičkog stanja.
Depresija je izuzetno složeno stanje koje nije lako objasniti samo jednim čimbenikom. Iako su korelacije poput ove važne za razumijevanje kako različiti aspekti života mogu utjecati na mentalno zdravlje, važno je napomenuti da mnogi drugi čimbenici mogu doprinijeti pojavi depresije. Socijalni odnosi, stres na radnom mjestu, financijski problemi, ali i osobna sklonost depresiji, sve su to elementi koji igraju ulogu.
Ovo istraživanje je važan korak u razumijevanju kako suvremeni stil života, uključujući dugo putovanje na posao, može utjecati na mentalno zdravlje. No, potrebno je dodatno istražiti i druge aspekte života koji bi mogli objasniti ovu povezanost.
Što se može učiniti?
Ono što ovo istraživanje jasno pokazuje jest potreba za promjenama u načinu na koji organiziramo svoj radni dan i putovanje. Poslodavci mogu igrati važnu ulogu u smanjenju negativnih učinaka dugih putovanja. Fleksibilno radno vrijeme, mogućnosti rada od kuće ili subvencioniranje troškova prijevoza mogu smanjiti pritisak na radnike koji svakodnevno provode mnogo vremena u prijevozu.
S druge strane, radnici bi trebali obratiti pažnju na svoje mentalno zdravlje i pokušati pronaći načine za smanjenje stresa povezanog s putovanjem. Planiranje putovanja, slušanje opuštajuće glazbe, audio knjiga ili podcasta, te redovita tjelovježba mogu pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja.
Duljina putovanja na posao ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje, osobito na pojavu simptoma depresije. Istraživanja, uključujući ovo iz Južne Koreje, pokazuju da duža putovanja povećavaju rizik od depresije, osobito zbog nedostatka slobodnog vremena za odmor, tjelovježbu i druge aktivnosti koje smanjuju stres. Iako ne možemo uvijek promijeniti uvjete svog putovanja, važno je osvijestiti ovaj problem i tražiti načine kako bismo smanjili njegov utjecaj na naše zdravlje. Kako bi se smanjio stres i očuvalo mentalno zdravlje, ključno je pronaći balans između obaveza i vremena za opuštanje, bez obzira na duljinu puta do posla.
Izvori: vice.com, sciencedirect.com