Potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je da Hrvatska, kad je riječ o dolasku stranih radnika, neće dozvoliti stvaranje geta te da će svima koji žele omogućiti integraciju u hrvatsko društvo.
Ministar je u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o strancima odbacio teze dijela oporbe da po pitanju dolaska stranih radnika nema gore situacije od one u Hrvatskoj.
"Neka malo odu primjerice u Austriju, da ne govorim o Bruxellesu, Londonu, gdje postoje dijelovi grada u koje se domaće stanovništvo boji ući. Mi to sigurno nećemo dopustiti, a da bismo to obećanje održali, to znači integraciju onih koji je stvarno hoće", rekao je Božinović.
"U tri godine (na koliko se produžuje dozvola za boravak i rad) vidjet će se je li to netko tko će se uspjeti integrirati u hrvatsko društvo, ako nije, stalno će biti privremeni", naglasio je Božinović.
DP-ovka: Uvoz stranih radnika je odgovoran potez, nije zamjena stanovništva
Dolazak stranih radnika podijelio je saborske zastupnike. Dok vladajući u tome vide odgovor na potrebe rastućeg gospodarstva, dio oporbe spominje zamjenu stanovništva, dolazak stranaca, a odlazak 400 tisuća Hrvata.
"Uvoz stranih radnika odgovoran je potez, nije zamjena stanovništva, ali moramo voditi računa da se to ne dogodi", kaže Ivana Mujkić (DP) i traži procjenu koliko bismo stranih radnika mogli imati do 2030.
Ministar kaže da je teško izraditi precizne procjene jer, primjerice, bilo je najava da ćemo ove godine izdati 400 tisuća radnih dozvola, a izdat ćemo ih manje od 200 tisuća.
Božinović: Hrvatska je uvijek bila zemlja imigracije, dosta ljudi je prespavalo povijest
Josip Borić (HDZ) traži jasan odgovor uvjetuje li potrebu za stranim radnicima vladina želja da mijenja strukturu stanovništva ili realne potrebe gospodarstva koje stalno raste.
"Postoji dosta ljudi koji su prespavali dio povijesti i nisu primijetili da je Hrvatska, koja je uvijek bila zemlja imigracije, zbog gospodarskog razvoja postala privlačna ljudima", odgovorio je ministar.
Grmoja: Uglavnom nam dolaze stranci bez kvalifikacija
Nikola Grmoja (Most) ministra proziva da je "jako nervozan kad se spominje zamjena stanovništva", apostrofira da nam uglavnom dolaze stranci bez kvalifikacija, da među 600 agencija za uvoz strane radne snage ima i onih koje vode s vladom povezani ljudi, poput Žarka Katića ili sina Tomislava Karamarka.
"Katić više nije državni tajnik, kao što ni Karamarko nije u aktivnoj politici", odgovara mu Božinović i navodi da će prema napravljenoj analizi, kad zažive zakonske izmjene, u prvom valu od stotinu analiziranih agencija u funkciji ostati njih 17.
"Stvaramo uvjete da ostanu oni koji će zadovoljiti niz kriterija"
SDP-ov Boris Piližota kaže da je činjenica da više nismo iseljenička zemlja i da nam stranci trebaju, no nemamo integracijsku politiku, pa pita planira li je vlada donijeti.
Božinović odgovara potvrdno, ali i dodaje da je najlakše donijeti papir. "Mi stvaramo uvjete da ostanu oni koji će zadovoljiti niz kriterija, ne samo radnih nego i učenje jezika, prihvaćanje načina života", kazao je.
Potvrdio je da policija, po pravilima struke, obrađuje napad na stranog radnika u Zadru te upozorio na jednu stvar. "Trebamo se zapitati utječu li rasprave iz sabora o zamjeni stanovništva i izdaji nacionalnih interesa na ljude kakav je mladi Zadranin koji je tako reagirao na stranca", rekla je Boška Ban Vlahek (SDP), koja je upozorila na trendove diskriminacije stranaca.
"Poslodavac koji radnike privlači smještajem morat će ispuniti uvjete koji će biti propisani"
Božinović je objasnio i da je Hrvatska 2021. napustila sustav kvota za strane radnike jer je primjereniji planskim ekonomijama, a hrvatsko je gospodarstvo tržišno.
Najavio je preciznija pravila za smještaj stranih radnika kako bi se izbjegle situacije da ih u sto kvadrata bude 40. "Poslodavac koji radnike privlači smještajem morat će ispuniti uvjete koji će biti propisani, točno će se propisati koliko ljudi, koja kvadratura, na tome se radi", kazao je.
Najavio je i da će se nastojati stati na kraj praksi da strani radnik isti posao radi za manju plaću i tako ruši cijenu rada. "Ako se, primjerice, radi o građevini, postoje kolektivni ugovori iz kojih se vidi razina plaće, ako neki poslodavac ide ispod usporedive plaće, isključit ćemo ga, neće moći uvoziti stranu radnu snagu", odgovorio je Jeleni Miloš (Možemo).