Nariman Dželjal, zamjenik čelnika Krimskih Tatara, upozorio je danas u Rigi na kršenje ljudskih prava na poluotoku koji je 2014. godine anektirala Rusija.
"To je teritorij straha i terora, gdje se događaju prisilne otmice aktivista, krše se slobode i ljudska prava. Tisuće ljudi su postale politički zatvorenici, od kojih su 136 Krimski Tatari, predstavnici izabranog tijela Medžlisa", kazao je Dželjal na Trećem parlamentarnom summitu Međunarodne krimske platforme u Rigi.
Dodao je da se poluotok koristi kao odskočna daska za napade na Ukrajinu i ubijanje civila. "Tisuće Krimskih Tatara i Ukrajinaca prisiljene su pobjeći s Krima kako bi izbjegle prisilnu mobilizaciju u rusku vojsku i to da se bore protiv vlastite države Ukrajine", rekao je.
Tko su Tatari?
Tatari, turkijski narod koji čini između 13 i 15 posto stanovništva Krima, dugo su nepovjerljivi prema Moskvi, pod čijom vlašću su gubili prava, a zatim i bili deportirani u vrijeme Staljinove vlasti. Tatari su se na poluotok počeli vraćati nakon stjecanja ukrajinske neovisnosti 1990., da bi se ponovno našli pod vlašću Moskve poslije aneksije 2014. godine.
Stotine krimskih Tatara od tada su završile u pritvoru zbog optužbi za ekstremizam i terorizam, a danas tvrde da ih Rusija s Krima neproporcionalno regrutira za rat u Ukrajini kako bi ih se riješila.
"Nastavljaju ubacivati Ruse na Krim"
Dželjal je istaknuo da Rusija nastavlja "ubacivati Ruse na Krim i izobličavati svijest i percepciju stanovnika Krima" kako bi izvrnula njihovu povijest i kulturno nasljeđe. "Dokle god traje okupacija, te će se nezakonite radnje nastaviti. Naša pozicija je jasna: ruski rat protiv Ukrajine je počeo na Krimu te bi trebao biti okončan oslobođenjem Krima", poručio je Dželjal.
Predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk je rekao da bi deportacija Krimskih Tatara trebala biti priznata kao genocid, "što su parlamenti Litve, Latvije, Estonije i Kanade već učinili". "Dragi kolege, zamolio bih vas da slijedite primjer ovih zemalja i razmotrite mogućnost usvajanja sličnih odluka u vašim parlamentima", poručio je Stefančuk u latvijskom glavnom gradu.
Istaknuo je da je Latvija svjesna deportacije Krimskih Tatara jer je i sama "preživjela sovjetsko-rusku okupaciju, deportacije i ugnjetavanja".
"To su dijelovi istog lanca ruske mržnje"
"Okupacija Latvije, deportacija Krimskih Tatara i trenutna agresija Rusije protiv Ukrajine su dijelovi istog lanca ruske mržnje i nekažnjavanja. Zlo koje je jednom prošlo nekažnjeno se danas manifestira, a zlo koje je danas nekažnjeno će se zasigurno manifestirati u budućnosti, samo je pitanje vremena."
Krimska platforma je međunarodni format utemeljen 2021. na inicijativu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s ciljem poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na aneksiju Krima, odgovora na rastuće sigurnosne izazove, sprječavanja daljnjeg kršenja ljudskih prava te osiguranja zaštite žrtava.
Prvi summit održan u Zagrebu
Prvi parlamentarni summit platforme održan je 2022. u Zagrebu, kada su sudionici potpisali deklaraciju koja osuđuje kršenje ljudskih prava na Krimskom poluotoku, "pogotovo proizvoljno zatvaranje stanovnika, uključujući Krimske Tatare, narušavanje jedinstva obitelji, prisilno regrutiranje Ukrajinaca i Krimskih Tatara u rusku vojsku te prijetnje slobodi izražavanja i slobodi vjeroispovijesti".
Sudionici drugog summita u Pragu 2023. su osudili egzekucije civila, uključujući djece, nasilje i destrukciju civilne infrastrukture, kao i politički progon na Krimu, čije su žrtve i Tatari.
Međunarodni sud pravde je početkom godine odbacio ukrajinske tvrdnje da Rusija nastoji izbrisati kulturu Tatara, ali je utvrdio da Moskva nije učinila dovoljno da podupre obrazovanje na ukrajinskom jeziku.