IMALI smo zadovoljstvo razgovarati s Tomislavom Haršanjijem, poznatijim kao Tomi Haha, koji je s obitelji odlučio preuzeti kontrolu nad svojim životom i preseliti se u maleno selo Kućanci Đakovački na imanje koje mu je otac ostavio u nasljedstvo.
Tomi i njegova supruga Ivana napustili su udobne uredske poslove i započeli novi život posvećen ekološkoj poljoprivredi. Osnovali su OPG HAHA i posvetili se uzgoju lješnjaka, a na društvenim mrežama aktivno promoviraju svoj rad, ekološku poljoprivredu i održiv način života. Tomislav je s nama podijelio priču o putovanju svoje obitelji, njihovim izazovima i uspjesima, kao i posvećenosti razvoju ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj.
Jedinstvena snaga obitelji u zajedničkom poslu
Uvidjevši kako im uredski poslovi neće omogućiti ostvarenje sna o velikoj obitelji, zaključili su da im upravo poljoprivreda može pružiti to što traže - obitelj na okupu. Haršanjijevima obiteljski život čini temelj svakodnevice, a svi članovi, od najmlađih do najstarijih, aktivno su uključeni u sve poslove koje obavljaju.
Tomislavov brat Stjepan vodi poslove povezane s traktorom i održavanjem voćnjaka, dok je baka Marija zadužena za proizvodnju čokoladnih lješnjaka. Ivana je zadužena za ušećerene i karamelizirane lješnjake, a djeca su, kako Tomislav opisuje, uglavnom posvuda.
Pomažu baki, rade u polju s tatom, didom i strikom te kod kuće pomažu u pakiranju i lijepljenju HAHA naljepnica na paketiće proizvoda. Sestra Ana pomaže u prodaji lješnjaka u Zagrebu, a djed Ivan je prilično svestran u svom doprinosu obiteljskom poslu. Započinjući ovu avanturu u poljoprivredi, obitelj Haršanji uvidjela je da je obitelj koja se bavi zajedničkim poslom doslovno nepobjediva.
"Ne mogu zamisliti svoj život na drugom radnom mjestu ni da mi je obitelj razdvojena na taj način da ne mogu pomoći svom bratu s njegovim radnim zadacima ili on meni. Biti prepušten sam sebi, bez mogućnosti dijeljenja i teškoća i uspjeha, smatram jako teškim teretom koji, nažalost, nose brojni ljudi diljem svijeta", objasnio nam je Tomi.
Odbijaju koristiti bilo kakve biocidne pripravke
Tomislav nam je pojasnio njihov pomalo netipičan pristup ekološkoj poljoprivredi. Za njih ekološka poljoprivreda nije samo sredstvo za ostvarivanje financijske dobiti već način života i shvaćanja svijeta kao jedinstvene cjeline. Sebe vide kao dio lanca života te se posao trude obavljati bez narušavanja prirodne ravnoteže.
Kaže da odbijaju koristiti bilo kakve biocidne pripravke koji su dozvoljeni u ekološkoj proizvodnji jer vjeruju da bi to poremetilo tu ravnotežu, a umjesto toga na prirodu gledaju kao na inteligentno biće s kojim se treba uskladiti na odgovarajući način.
"Nastojimo uzgajati otporne kultivare biljaka koji su vitalni i potentni te mogu odoljeti prirodnoj selekciji. Trenutno smo fokusirani na lješnjak, ali istražujemo opcije za nadomještanje nasada višanja koji smo ove godine prisiljeni čupati. Procijenjena šteta iznosi više od 100 tisuća eura, ali nasad nije bilo moguće gajiti istinskim ekološkim principima", ispričao nam je naš sugovornik.
Ne odustaju usprkos brojnim izazovima
Kao da ekološka poljoprivreda nije dovoljno zahtjevna, kao proizvođači lješnjaka suočili su se s problemima plasmana svojih primarnih proizvoda (lješnjaci u ljusci i jezgre lješnjaka) po cijenama koje bi omogućile napredak njihovog obiteljskog gospodarstva. No umjesto da se predaju, pronašli su kreativne načine za stvaranje novih tržišnih segmenata u kojima konkurencija nije toliko izražena.
Počeci OPG-a HAHA bili su skromni, s malim površinama za uzgoj lješnjaka, ali kako su godine prolazile, shvatili su da moraju proširiti proizvodnju kako bi stekli dovoljno sredstava za nabavu potrebne mehanizacije.
Trenutno im se proizvodnja temelji isključivo na lješnjacima, koje koriste u različitim oblicima - od pahuljica i čokoladiranih lješnjaka do eksperimentiranja s lješnjakovim mlijekom i namazima. Većinu proizvoda prodaju sami na webshopu, na vratima svoje kuće, poštanskom dostavom i na sajmovima.
"Mislim da smo napokon dosegnuli fazu u kojoj smo utabali sve staze na kojima želimo napredovati. Trenutno uzgajamo lješnjake na 15 hektara zemlje, s nasadima različite starosti jer smo zemljište tijekom godina kupovali postupno. Također se bavimo uslužnim održavanjem voćnjaka te smo uspjeli razviti asortiman proizvoda koji polako, ali sigurno pronalaze svoje mjesto na tržištu", kaže nam Tomislav.
Društvene mreže kao ispušni ventil
Osim što neumorno radi na svom obiteljskom gospodarstvu, Tomislav koristi društvene mreže kako bi promovirao svoju viziju ekološke poljoprivrede i obiteljski život na selu te potaknuo mlade da ne napuštaju Hrvatsku i ne odlaze trbuhom za kruhom u zemlje kao što su Irska i Njemačka.
Ovaj digitalni prostor ne samo da im omogućava da dijele svoja iskustva već pruža platformu za dijalog sa zajednicom, tvrdi.
“Društvene mreže nam nikada nisu bile glavni fokus, već su uvijek bile nekakav ispušni ventil, mjesto za dijeljenje informacija i fotografija, a sada već i više od stotinu edukativno-inspirativnih videa u kojima prije svega pokušavamo mladima prezentirati poljoprivredu kao izvrsnu platformu za obiteljski život”, pojasnio je.
Uz sve obveze koje ima u vođenju obiteljskog gospodarstva, teško mu je pronaći vrijeme za stvaranje dodatnih sadržaja, ali priznaje da ga je iznenadio odaziv i entuzijazam pratitelja na društvenim mrežama.
Većina pitanja koja dobiva od svoje online zajednice usmjerena je na tehničke aspekte vođenja poljoprivrednog gospodarstva - od savjeta o podizanju nasada lješnjaka do informacija o poljoprivrednim poticajima i mogućnostima financiranja putem EU fondova.
Zadruga Naš lješnjak
Tomislav je osim radom na vlastitom gospodarstvu i popularizacijom života na selu, zaokupljen i radom u poljoprivrednoj zadruzi Naš lješnjak. Zadruga je osnovana početkom ove godine i u prvih je nekoliko mjeseci rada uspjela okupiti 120 proizvođača lješnjaka iz cijele kontinentalne Hrvatske. Cilj zadruge je pomoći proizvođačima u podizanju i održavanju nasada, nabavi strojeva i repromaterijala te osigurati zajednički plasman lješnjaka.
"Ideja je stvoriti nacionalni brend finalnih proizvoda od lješnjaka te razviti suradnju s trgovačkim centrima kako bi Hrvati mogli umjesto uvoznog, često starog i nekvalitetnog lješnjaka, u trgovinama kupovati domaći, kvalitetni lješnjak", ispričao nam je.
Dobili smo i recept
Tomislavova poruka naglašava snagu obiteljskog zajedništva i suradnje s prirodom. On vjeruje da se sve može postići kada obitelj djeluje zajedno i kada se ljudi međusobno podržavaju. Vjeruje u svijetlu budućnost Hrvatske potičući ljude da ostanu i pridonesu razvoju poljoprivrede u zemlji.
Njegova inspirativna priča ohrabruje mlade da se okrenu poljoprivredi i životu na selu te da uvide potencijal i mogućnosti koje takav život pruža. Kao dodatak tom optimizmu, obitelj Haršanji je s nama podijelila i jedan jednostavan recept za karamelizirane lješnjake, za koje kažu da su popularniji od onih čokoladnih. Recept možete pronaći na ovoj poveznici.