Kada je 30. svibnja NASA-in rover Curiosity sa svojih 899 kilograma prešao preko stijene, ona se razlomila. Znanstvenici su se iznenadili kada su u njenoj unutrašnjosti primijetili žute kristale sumpora. Iako su sulfati prilično česti na Crvenom planetu, ovo je prvi put da je tamo pronađen sumpor u svom čistom elementarnom obliku.
Kada pomislimo na sumpor, obično nam na pamet padne miris pokvarenih jaja. No taj zadah dolazi zbog plina sumporovodika. Elementarni sumpor nema mirisa, a nastaje u vrlo ograničenim uvjetima. Stoga su se znanstvenici zapanjili kada su bolje analizirali okolno područje, kanal Gediz Vallis, i primijetili mnoštvo kamenja svijetle boje koje nalikuje onome koje je zdrobio rover.
"Ovakvih stijena nije trebalo biti tamo pa sada to moramo objasniti"
Naime, stručnjaci su smatrali da na Crvenom planetu ne bi trebalo biti stijena od čistog sumpora. "Pronaći polje stijena od čistog sumpora je kao otkriti oazu u pustinji. Nisu se trebale tamo nalaziti pa sada to moramo objasniti", rekao je planetarni znanstvenik Ashwin Vasavada iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory.
"Istraživanje dalekih planeta je baš uzbudljivo zbog ovakvih čudnih i neočekivanih otkrića", dodao je. Sulfati su soli koje nastaju kada se sumpor, obično u obliku spoja, spaja s drugim mineralima u vodi. Kada voda ispari, minerali se osuše, ostavljajući za sobom sulfate. Čisti sumpor, s druge strane, nastaje samo u specifičnim i ograničenim uvjetima.
Ovim područjem je u drevnoj prošlosti tekla rijeka
Ležišta elementarnoga sumpora nastala redukcijom ili bakterijskom razgradnjom sulfata možemo naći na mnogim mjestima na Zemlji, najviše u SAD-u uz obale Meksičkoga zaljeva, ali stručnjaci nisu očekivali da će ga pronaći na Crvenom planetu.
Očito još uvijek ima dosta nepoznanica o geološkoj povijesti Marsa. Sada trebamo shvatiti kako je elementarni sumpor završio na površini Marsa. Rover Curiosity će u međuvremenu nastaviti s prikupljanjem podataka, ali i uzoraka za analizu kako bi nam olakšao razumijevanje geologije Crvenog planeta.
Rupa 41
Kanal Gediz Vallis je vrlo interesantno područje kojim je prije više milijardi godina tekla drevna rijeka te su znanstvenici čekali priliku da iz kanala uzmu uzorak kamenja. To su ostvarili 18. lipnja. Mada nisu mogli uzeti uzorak iz stijene koja sadrži sumpor, bila je premala i prekrhka za bušilicu, u blizini su uočili veliko kamenje koje je bilo savršeno za uzorkovanje.
Inženjerima je trebalo neko vrijeme da pronađu optimalno mjesto za bušenje. Tek su tijekom 41. rupe uspjeli uzeti uzorak praha. Rover je nakon te misije nastavio putem kanala, spreman na moguća iznenađenja već kod sljedeće stijene.