Premijer Plenković održao je presicu nakon sjednice vlade na kojoj je potvrdio da se odgađa glasanje u saboru o slanju hrvatskih vojnika u misiju NATO-a za Ukrajinu.
Plenković je na presici rekao da podržava odluku predsjednika sabora da odgodi glasanje jer "zbog laži koje je plasirao Milanović većina hrvatskog naroda je ostala nedovoljno informirana o jednostavnim, provjerljivim i istinitim činjenicama o jednostavnoj aktivnosti NSATU".
"Prvo, nitko ništa ne govori o ostalim aktivnostima, primjerice sudjelovanju Hrvatske u sklopu NATO borbenih snaga, u KFOR-u na Kosovu, Irak, Iran... Maksimalno do deset ljudi u iduće dvije godine", nabrajao je premijer aktivnosti u kojima bi mogli sudjelovati hrvatski vojnici.
Spomenuo je i borbu protiv ISIS-a, Libanon...
"Sve su to aktivnosti koje govore da ovim odlukama vlada već godinama šalje hrvatske vojnike kako bi pridonijeli miru i sigurnosti u svijetu. Naša politika godinama se svela na rečenicu da smo 90-ih bili primatelj sigurnosti. Mi smo prošli veliku tranziciju da to nevjerojatno iskustvo koje smo, nažalost, imali zbog agresije velikosrpskog režima u Domovinskom ratu, od primatelja sigurnosti dođemo u poziciju pružatelja sigurnosti", rekao je.
Ponovio je da je NSATU NATO-ova aktivnost za Ukrajinu, "ne za Australiju, Novi Zeland, Brazil", te da se ta aktivnost događa izvan prostora Ukrajine. "Pravno mišljenje pravne službe NATO-a je da se time ne ulazi u sukob s Rusijom, da se daje potpora žrtvi agresije, ne postajemo zaraćena strana", kaže Plenković, prenosi N1.
Premijer spominje i vojnu pomoć koja je, kako kaže, bila vrlo konkretna i otišla u Ukrajinu.
"Nema slanja hrvatskih časnika u Ukrajinu"
"Ukrajina nije članica NATO-a, naš vojnik, časnik ili dva, ne idu u Ukrajinu, idu u Njemačku. Naši ljudi idu zbog pružanja potpore. Samo dvoje, ukupno će misija imati više od 700 pripadnika. Razotkrivanje prve velike laži: nema slanja hrvatskih časnika u Ukrajinu, ne može se dogoditi. Imamo vlastito nacionalno ograničenje, odluku sabora da hrvatski vojnik sudjeluje u aktivnosti, ali ide samo na teritorij saveznice", govori.
Ponovno spominje i časnike za vezu i pita se gdje će oni biti. "U Bangladešu? To su logističari koji operativno pomažu da se nešto s mjesta A preveze na mjesto B", kaže.
"Stupanj manipulacije kojim je nastupio Milanović dovodi nas u poziciju da zajednički zaključimo da ovo nije zrelo za glasovanje. Pružit ćemo još jednu šansu opoziciji da malo promisli", kaže i dodaje da traže od NATO-a da na sjednicu Odbora dođe zamjenik glavnog tajnika koji će objasniti što je aktivnost NSATU zaista.
"Nalazimo se u situaciji da dio oporbe ne želi dići ruku za nešto samo jer to predlaže vlada. Ja ne mislim da su svi oni proruski orijentirani, ali ispada tako", kaže.
"Zamislite da je neki predsjednik iz HDZ-a privremeno zatočio šefa vojske na Pantovčaku"
"Zamislite da je neki predsjednik iz HDZ-a privremeno zatočio načelnika Glavnog stožera OSRH-a na Pantovčaku i nije ga pustio u sabor. Pa to bi bio disko. Demonstranti bi očerupali sve paune na Pantovčaku i oslobodili zatočenog načelnika Glavnog stožera. To se ne događa jer on nije iz HDZ-a. Mi ćemo ovo vući do apsurda. Nećemo ovo pustiti. Glasat ćemo kad opozicija razmisli, mućne svojom glavom…", govori i dodaje: "Mi nećemo okrenuti glavu."
Kaže i da SDP slijepo slijedi Milanovića, pa će kao epilog toga imati svrstavanje na stranu Rusije. "Mi ne želimo da RH bude portretirana kao zemlja koja pjeva rusku pjesmicu. Pa nismo s tim išli na izbore, ne sjećam se ni da je on", kaže. Dodaje i da su Milanović i Miljenić u eter plasirali narativ koji o Rusiji i Ukrajini govori kao o zaraćenim stranama. "Kad ste to čuli od nas?" zapitao se premijer i rekao da vlada govori o agresiji Rusije, lažnim referendumima...
"Do kraja ćemo istjerati ovo"
Plenković poručuje ponovno da će "ovo istjerati do kraja".
"Zvat ćemo ljude na sastanak i pitati znaju li što ovdje piše, tko im je objasnio. Ako ne vjerujete nama, možete vjerovati ovima, što Nijemci, Talijani i Španjolci imaju od toga da lažu, pa nisu oni iz HDZ-a. Mi moramo stvari svesti na činjenice, na istinu, a istina je ovo što govorimo. Apeliram na opoziciju da zbog vlastitog kredibiliteta izaberu pravu stranu", rekao je.
"Budu li protiv ovoga i mi ponovno zbog Milanovića ne uspijemo doći do 2/3 većine, to neće biti poraz vlade, nego njihov poraz i poraz Hrvatske. Oni se sada zalažu da Hrvatska sruši svoj ugled u korist Rusije. Da ne biste slučajno mislili da ćemo pristati na tezu ‘lažu jedni, lažu drugi’. Ovdje je ili si na pravoj strani ili nisi. Ne znam nikog razumnog da je protiv ovoga, ne postoji takav. Oni koji su nerazumni i žele lagati hrvatski narod, to je već nešto drugo, to graniči s malicioznim... Meni se to baš nakon osam godina ne gleda. Što će mi to? Ne borim se ja svaki dan da bi mi netko manipulirao javnošću. Imali smo na nizu portala pitanje jeste li za to da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu. Kako netko to može pitati? To je neodgovornost, očekujem HND da oštro osudi one koji tako rade. Oni koji tako rade, lažu narod. Takvim grubim manipulacijama se utječe na javno mišljenje. Moramo reći dosta lažima. Nećemo odlučivati na temelju laži, nego na temelju istine", kaže.
"Oporba ne vidi dobro trenutno, želim im pomoći da otvore oči"
Ponovnu sjednicu odbora, rekao je, neće zatvarati za javnost. "Zašto bismo to radili?" zapitao je.
Plenković kaže da su deklasificirane informacije o časnicima za vezu tražili kako bi sve razjasnili.
"Ja ne uzimam tajne zabilješke i ne lifram ih predsjedničkom kandidatu", kaže o izjavama Dragana Primorca.
"Oporba ne vidi dobro trenutno, želim im pomoći da otvore oči", kaže premijer i dodaje da će ponavljati. "Onaj tko uporno pada ispit, mora ići na repeticije. (...) Ako je njihova logika strah za hrvatskog časnika, je li ih strah da pogine u Libanonu, u Iraku, tamo gdje je bilo kakvo oružje", pita premijer.
Na pitanje što će točno hrvatski vojnici raditi u misiji NSATU, Plenković kaže: "Što će raditi dva logističara u nekoj vojarni u Njemačkoj. Što će raditi, rješavati križaljku? Što rade logističari? Sigurno neće gledati koliko tko ima cigareta", govori.
O tome kad će biti sljedeće glasanje
Kad je sljedeće glasanje? "Vidjet ćemo, kad ovi shvate. Oni govore da će hrvatski vojnici ići u Ukrajinu, a neće. Kad oni shvate, ali ne zahvaljujući nama, mi slabo govorimo hrvatski… Ako ne vjeruju dokumentu na stranicama vlade, vjerovat će strancu. Ako ne vjeruju ni njemu, reći će da je naš rođak. Kad se steknu uvjeti, uvjeti se stekli nisu. Držat ćemo to u eteru dok ovi ne shvate da stvarno idu u Njemačku. Ako rat završi i sačuva se teritorijalna cjelovitost Ukrajine, to je sjajno", govori.
Pita i na kojim su to stranačkim konvencijama odlučili u SDP-u, Možemo i Mostu da će raditi kontra interesa Hrvatske.
"Na kojim su to stranačkim tijelima odlučili biti kontra podrške žrtvi koja se zove Ukrajina i za agresiju? Znate kako mi donosimo odluke? Pogledamo proceduru, kažemo da je to bivši predsjednik Milanović prihvatio, ne postoji nikakav trag da se protivio, on je prihvatio aktivnost koja se zove Sigurnosna potpora i osposobljavanje Ukrajine. Mi de facto provodimo njegovu političku volju iz Washingtona, da bi on sad rekao meni da mu je OK da ih ide 200 na Kosovo, da ih ide više u Libanon, gdje mogu poginuti… Ali ova dva koji idu Hessen, oni ne mogu, uskratio je to bez da je rekao tamo. Imamo potpunu kontradikciju njegovog stava s kojim se mi ne slažemo i želimo da opozicija kaže zbog čega su oni protiv, što će se Hrvatskoj dogoditi ako oni odu tamo. Mi to još nismo čuli. Kako da to shvatimo? Moramo to razjasniti, možemo razjašnjavati još dva mjeseca, nemamo nikakav limit tu", kaže.
Na pitanja o drugim temama Plenković kaže: "Ovo je najvažnije." Dodaje da nijedan časnik za vezu neće biti iz Hrvatske.
Rast plaća
Plenković na pitanje o prijedlozima sindikata da minimalac raste više nego što je vlada predvidjela kaže da je najvažniji osjećaj za realnost. "Kada mi kao vlada donosimo odluku o povećanju minimalne plaće, onda obavimo konzultacije s više sindikata i s poslodavcima i onda pokušavamo staviti na stol ono što je realno", kaže.
Dodaje da su mjere kompenzacije poslodavcima promišljene. "Politika lovljenja koraka je postupak. Hrvatsku smo s prosjeka od 62 digli na 78 od 2016. Nisam to mogao reći nakon 2 mjeseca 2017. Proces dizanja standarda nikad nigdje se nije dogodio preko noći, toga nema. Moramo biti malo strpljivi, trudimo se", kaže.